Savjeti kupačima: Opasnosti na koje treba obratiti pozornost
Stiglo je ljeto. A s ljetom stižu i visoke temperature, te mnogobrojni građani olakšanje odlučuju pronaći na obližnjim rijekama i jezerima.
Mostarcima su to lokalna gradska kupališta na Neretvi, te za ljubitelje mirnijih voda jezero HE Mostar. Ni jedno ni drugo nije posve sigurno, i svako od njih krije opasnosti.
Prije svega najbolje je ići na poznata i provjerena kupališta, a ukoliko se odlučimo na novo mjesto za kupanje, preporučuje se raspitati te razgledati neke od potencijalnih opasnosti. U suprotnom velika je šansa da dođe do nesreće sa smrtnim ishodom.
Opasnosti na koje trebate obratiti pozornost prije svega su sami pristup vodi, brzina i tok rijeke, "role" koje se stvaraju kad voda naraste do točke da se preljeva preko prepreke može stvoriti različite vodene pojave, moguće naplavine tj zaglavljena stabla u vodi koja su poznata kao cijedila su jedna od najopasnijih stvari u rijekama, i preljevne brane. Umjetne brane često će stvoriti duboke role koje mogu biti vrlo opasne.
Također, jedna od fizičkih opasnosti je i sifon, u narodu poznatiji kao "kapak". Sifon se formira kada objekt u struji ima praznine ispod sebe ( npr.veliki kamen ili stijena smješten na par manjih kamenja.) To omogućava vodi da teče ispod objekta kao i oko njega. Voda koja teče ispod prepreke je vrlo opasna pojava jer može usisati objekte ili plivače ispod prepreke gdje se mogu zaglaviti.
Sifon možemo prepoznati tako što će se na uzvodnoj strani prepreke nalaziti mali val jastuk ili ga uopće neće biti.
Ukoliko je došlo do nesreće, prije svega je potrebno pozvati Hitnu pomoć, te spasioce obučene za spašavanje na vodama ( GSS UBiH) u nas. Nebrojeno puta je došlo do tragedije kad bi osoba koja je željela pomoći se utopila, te samim tim tragedija bila još veća.
Prioriteti spašavanja prije svega je osobna sigurnost a zatim žrtva. Djelovanja na bazi neznanja i krive procijene, kao što su skakanje u vodu bez adekvatne opreme ili obuke da se spasi osoba vjerojatnije će rezultirati tragedijom nego uspjehom.
Opcije u spašavanju unesreće osobe možemo podijeliti na uvjetno i pravo spašavanje. Uvjetno spašavanje bi bilo da se oslanjamo na sposobnost unsrećenog da učini nešto da nam pomogne u spašavanju kao npr hvatanje bačenog užeta.
Povici i signali, te komuniciranje sa unesrećenim može biti jako korisno, kao i dobacivanje.
Objekt koji dobacujete mora biti plovan. Svim ljudima koji redovno se kupaju na rijekama preporuča se i nabavka torbice za bacanje u kojoj se nalazi uže, te tako smanje mogućnosti tragedije ukoliko dođe do nesreće.Bitno je napomenuti da uže nikad ne vežete za spašavatelja!!!
Neke situacije su jasno ili spašavanje ( glava unesrećenog je iznad razine vode i joše diše) ili izvlačenje tijela. Globalno gledajući utapanje je treći najčešći uzrok smrti (nakon prometnih nesreća i padova) .
Provjerite ima li opasnosti za vas i unesrećenog na mjestu na kojem se nalazite i da li reagira. Ako reagira pozovite pomoć. Ukoliko ne reagira otvorite dišni put tako da zabacite glavu i podignete bradu. Odvojite 10 sekundi da provjerite disanja, ako diše stavite unesrećenog u položaj za oporavak. Ako ne diše zatvorite vanjski mekani dio nosa palcem i kažiprstom ruke koje držite na čelu ozlijeđenog. Dozvolite da se otvore usta, ali bradu držite podignutu.
Normalno udahnite te počnite sa postupkom vještačkog disanja. Jednolično i bez prekida upuhnite kroz usta ozlijeđenog otprilike jednu sekundu, dok pratite kako se diže prsni koš kao i kod normalnog udisaja. To je učinkoviti spasilački udah.
Nadamo se da vam ovi savjeti neće nikad zatrebati, a ukoliko se zateknete u sličnim situacijama pozovite spasilačke službe i vodite računa o vlastitoj sigurnosti. Ishitreno djelovanje podpomognuto neznanjem rezultirat će još većom tragedijom.
