Samo u Hercegovini: Muzej u kojem odmaraju krave postat će ugostiteljski objekt

Iako su prošle pune dvadeset tri godine otkako je izgorio Zavičajni muzej u Bileći, gdje su u plamenu nestali eksponati i dokumentacija, ni danas nema konkretnih naznaka da bi se u gradu mogla formirati druga muzejska ustanova, a odlukom Skupštine općine Bileća objekt muzeja će biti prodat,pišu Nezavisne novine.

Umjesto arhivske građe, eksponata, dokumentacije i knjiga, koji su nekad činili postavku Zavičajnog muzeja u Bileći, danas se u spaljenoj i opustošenoj zgradi odmaraju krave, iako su nekad gradski oci imali ambicije da preraste u ozbiljnu znanstvenu instituciju u kojoj bi bili prikupljani, pohranjivani i publicirani različiti materijali i dokumenti iz različitih perioda ljudske povijesti na prostoru bilećke općine, a prema prijedlogu Vladimira Dedijera čak i odjeljenje Raselovog suda.

Današnji gradski oci Bileće kažu da su svjesni da od tih ambicija nema ništa, te da je najbolje da i objekt i površina oko njega na obali Bilećkog jezera budu prodati i da na ovom mjestu niknu novi ugostiteljsko-turistički sadržaji, što je nespojivo sa činjenicom da je upravo na tom prostoru čuvena nekropola srednjovjekovnih stećaka, koji su već jednom ovdje izmješteni sa zemljišta potopljenog zbog hidroakumulacije.

Licitacija za prodaju ovog objekta od oko 500 kvadrata, sa pripadajućih oko 2.200 kvadrata zemljišta, bit će provedena čim budu završene potrebne procedure, a početna cijena bit će 48.000 maraka. Miljan Aleksić, načelnik općine Bileća, tvrdi da drugog izbora nisu imali, a da će stećci ostati netaknuti.

"Objekt je u dosta ruševnom stanju, a na vrlo atraktivnoj lokaciji, na obali Bilećkog jezera, u prelijepom ambijentu zelene ravnice po kojoj je rasuta čuvena bilećka nekropola, tako da smo došli na ideju da je jedino izvodivo pretvoriti objekt u turističku atrakciju, a stećke sačuvati", kaže Aleksić.

Svjestan je, dodaje, da je Bileći potreban muzej, pa je zasad alternativno rješenje korištenje Spomen-sobe palim borcima i dio prostorija SPKD "Prosvjeta", koji čuvaju dio bilećke tradicije i prošlosti, te da zgrada na obali Bilećkog jezera, iako je bila velelepno i originalno urađena, nikad nije u potpunosti iskorištena, pa je ovo jedino rješenje.

Aleksić kaže da je u više navrata, sa više investitora i ljudi od ideja obilazio objekt, u kome ga je svaki put bilo sramota jer je pretvoren u sklonište za stoku i leglo zmija, ali nijedan obilazak ruševina nije dao konkretniji rezultat od prijedloga da ovdje bude ugostiteljski objekt.

"Sigurno je da nema ljepšeg mjesta u bilećkoj općini od ovoga, ali bi ono, i da imamo novca, moralo da se obnovi iz temelja. Bojim se da bi pored gradskih prostora ostalo neiskorišteno, skupo za održavanje i proizvodilo bi gubitke ukoliko se ne bi iskoristilo u svrhu turizma", dodaje Aleksić. I odbornici Skupštine općine Bileća su se suglasili da je objekt u ruševnom stanju i krnji izgled jezera, s obzirom na to da na ovom dijelu grada već postoje ugostiteljski objekti, restorani, a ima i zainteresiranih kupaca - da bi najbolje rješenje bila adaptacija po starom izgledu, a novoj namjeni.

Aleksić kaže da bi se zadržao stari izgled objekta u obliku autohtone hercegovačke kuće, građene od bilećkog kamena i pokrivene bilećkom klesanom kamenom pločom, sa popločanim prilazom i dvorištem.

Iako je ostalo vrlo malo toga nakon požara 1993. godine, u kome je izgorjela najviše dokumentacija iz komunističkog vremena i vremena prije Drugog svjetskog rata, kada je u Bileći bio zatvor za političke prestupnike, ostaci samog objekta su dodatno devastirani tijekom proteklih više od dva desetljeća, pa je krajnje vrijeme da se nešto uradi po tom pitanju.

Bilećani o ovome imaju podijeljena mišljenja, ali svaki od njih se slaže u jednom: teško je zamisliti da se iz perioda kada se razmišljalo o Odjeljenju Raselovog suda došlo u vrijeme kad se za objekt traži netko tko će tu otvoriti - kafić.