Sabor Islamske zajednice u BiH usvojio Rezoluciju o bosanskom jeziku

Islamska zajednica u BiH smatra da je dužnost muslimana čuvati svoj identitet, a bosanski jezik je, uz islam, jedno od najvažnijih obilježja Bošnjaka/muslimana, stoga je Sabor IZ u BiH danas na sjednici usvojio 'Rezoluciju o bosanskom jeziku', kojom, pored ostalog, od nacionalnih institucija i organizacija Bošnjaka očekuje da pred nadležnim sudovima podignu kolektivne tužbe protiv institucija i pojedinaca koji onemogućavaju korištenje bosanskog jezika.

Nakon uvodnih izlaganja uglednih profesora, stručnjaka iz bosanskog jezika (prof. dr. Džemaludin Latić, prof. dr. Dževad Jahić, prof. dr. Hasnija Muratović-Tuna, prof. dr. Senahid Halilović, prof. dr. Kasim Trnka, prof. dr. Alen Kalajdžija), usvojen je tekst Rezolucije.

S obzirom na to da je po Ustavu IZ u BiH službeni jezik IZ-a na teritoriji BiH bosanski jezik, te da u svom obraćanju muslimanima/Bošnjacima izvan BiH koristi bosanski jezik kao službeni jezik, IZ potvrđuje višejezičnost i podržava pravo na maternji jezik svojim pripadnicima i članovima koji nisu Bošnjaci: Albancima, Turcima, Arapima, Romima i drugima, a također dopušta da se njezini vjerski autoriteti i predstavnici u dijaspori obraćaju i koriste jezik države domaćina.

Sabor je zadužio Rijaset da u roku šest mjeseci izradi Strategiju afirmacije i očuvanja bosanskog jezika u IZ-u i kod svojih pripadnika i članova/Bošnjaka na teritoriji BiH, Sandžaka i Srbije, Hrvatske i Slovenije, odnosno Bošnjaka/muslimana u iseljeništvu.

Na Saboru su izneseni i stavovi stručnjaka o bosanskom jeziku koji se temelje na višestoljetnoj narodnoj tradiciji, te je naglašeno da međunarodno pravo, kao i načelni stav o ravnopravnosti ljudi, uključuje i zabranu diskriminacije po svim osobnim svojstvima, pa tako i po osnovu jezika.

"Usprkos tome, vladajuće političke snage u bh. entitetu Republici Srpskoj i županijama s hrvatskom većinom u Federaciji BiH neovlašteno pokušavaju bošnjačkom narodu nametati ime nepostojećeg jezika. Donose propise kojima se, prvenstveno u obrazovanju, ali i u medijima i u ukupnom javnom diskursu, onemogućava upotreba legitimnog bosanskog jezika", stav je Sabora IZ u BiH.

Istaknuto je da se time izravno dovode u neravnopravan položaj pripadnici bošnjačkog naroda, onemogućava im se obrazovanje na svom jeziku, i u cjelini im se otežavaju uvjeti života, te da osporavanje bosanskog jezika predstavlja nastavljanje politike koja je u prošlom sustavu bošnjačkom narodu osporavala samopostojanje.

Dodaje se da je takva politika nastavljena tijekom agresije na BiH u činjenju masovnih zločina, uključujući i zločin genocida, te da 'ove snage i u poslijeratnom periodu negiranjem bosanskog jezika pokušavaju negirati i ustavni princip ravnopravnosti konstitutivnih naroda'.

Navodi se da znanstvene i obrazovne institucije, IZ u BiH, nacionalne institucije i organizacije, te državni organi, organizacije civilnog društva i mediji, moraju djelovati u pravcu očuvanja i zaštite bosanskog jezika i 'u tome treba koristiti i sva raspoloživa pravna sredstva'.

"Sve ustave u BiH, tamo gdje to do sada nije učinjeno, prirediti, usvojiti i objaviti na sva tri službena jezika, a u okviru specijaliziranih institucija i u suradnji s Ministarstvom civilnih poslova BiH i ministarstvima za obrazovanje uspostaviti regulatorno tijelo za jezičke standardizacije i strategijska planiranja znanstvenog i obrazovnog razvoja službenih jezika, uključujući bosanski jezik", istaknuto je u Rezoluciji.

Dodaje se da iz pravnog sustava treba ukloniti sve propise koji izravno ili neizravno uvode diskriminaciju u pogledu mogućnosti korištenja bosanskog jezika, bilo da se pokušava nametati naziv 'bošnjački jezik' ili da se pod pojmom 'jezik (konstitutivnog) bošnjačkog naroda' onemogućavaju Bošnjaci da se koriste imenom svog jezika.

"U tom smislu IZ u BiH traži da ovlašteni predlagači, posebno oni koji koriste bosanski kao svoj jezik, pokrenu postupke pred nadležnim ustavnim sudovima za ocjenu ustavnosti tih propisa, a od Ustavnog suda BiH očekujemo da, poštujući Daytonski mirovni sporazum i štiteći Ustav BiH, u svom temeljnom dokumentu, Pravilima Ustavnog suda BiH, izrijekom koristi nazive službenih jezika kako su navedeni u Daytonskom sporazumu", naglašeno je.

Sabor je izrazio i stav da visoki predstavnik treba poduzeti odgovarajuće aktivnosti i iz pravnog poretka ukloni nazive jezika koji nisu u skladu s Mirovnim sporazumom, a 'ukoliko se nastavi postojeća neustavna praksa, o tome treba obavijestiti Vijeće sigurnosti UN-a'.

Sabor IZ u BiH očekuje da Vijeće ministara BiH bez odlaganja izvijesti Parlamentarnu skupštinu BiH o oblicima diskriminacije u pogledu mogućnosti korištenja bosanskog jezika i da predloži mjere za njihovo otklanjanje, a od Institucije ombudsmena očekuje da u svojim izvještajima ukaže na rasprostranjene pojave diskriminacije u korištenju službenog bosanskog jezika.

Također, Sabor IZ u BiH od nacionalnih institucija i organizacije Bošnjaka očekuje da pred nadležnim sudovima podignu kolektivne tužbe protiv institucija i pojedinaca koji onemogućavaju korištenje bosanskog jezika, posebno u obrazovanju, ali i u drugim djelatnostima.

U slučaju odbijanja tužbenih zahtjeva treba poticati da se što veći broj građana obrati Europskom sudu za ljudska prava, kako bi zatražili međunarodnu zaštitu zbog kršenja svojih ljudskih prava – naglašeno je u Rezoluciji Sabora o Bosanskom jeziku, priopćeno je iz MINA-e.