Rudić: Političari i druge javne osobe znaju širiti govor mržnje

Prema istraživanju rađenom prije dvije godine u tijeku kampanje za lokalne izbore u Bosni i Hercegovini, Udruženje BH Novinari je u 46.811 pregledanih medijskih sadržaja našlo 480 sadržaja u kojima je bilo govora mržnje, rekla je danas u Sarajevu Borka Rudić, predsjednica novinarskog udruženja.

''Ako se promatra u postotcima, 1,038 posto, to nije značajna pojava, ali uzme li se u obzir da je za dva mjeseca uočeno 480 sadržaja, onda je zabrinjavajuće'', kazala je Rudić i najavila slično istraživanje za ovu izbornu godinu.

''Političari i druge javne osobe znaju širiti govor mržnje. Ako su izjave objavljene u medijima suprotne etičkim standardima, odgovornost je podijeljena. Za sadržaj same izjave odgovoran je autor, ali mediji treba da ukazuju na to da je riječ o neprihvatljivom govoru (mržnje)'', ističe Rudić.

Ona je bila jedna od sudionica današnje panel diskusije u Sarajevu i promocije publikacija "Razumijevanje i suzbijanje kaznenih djela počinjenih iz mržnje u Bosni i Hercegovini".

Događaj su organizirali Analitika - Centar za društvena istraživanja i Udruženje tužitelja Federacije BiH.

Predsjednica Udruženja tužitelja Hajrija Hadžiomerović- Muftić je novinarima rekla da je malo osoba dosad procesuirano zbog kaznenog djela počinjenog iz mržnje i dodala da policijski izvještaji ne treba da budu jedino mjerilo za pokretanje istrage već da i medijski izvještaji mogu navesti tužitelja na to.

Borka Rudić navodi kao pozitivan primjer da je u Distriktu Brčko procesuiran autor jednog veoma uvredljivog grafita, ispisanog na javnoj površini.

Organizatori današnjeg panela ističu da još vlada duboko nerazumijevanje koncepta kaznenih djela počinjenih iz mržnje mada ih tretiraju sve četiri jurisdikcije u Bosni i Hercegovini.

Poteškoće u njihovom procesuiranju uočljive su u svim fazama kaznenog postupka i zahtijevaju posebnu pažnju svih profesionalaca uključenih u njihovo otkrivanje i procesuiranje.

Zbog toga su organizatori na današnjoj panel diskusiji ugostili neke od autora koji su sudjelovali u izradi serijala publikacija o procesuiranju kaznenih djela počinjenih iz mržnje te predstavnike nekih od najvažnijih institucija koje se bave ovom problematikom.

Osnovni identificirani problemi u definiranju i razumijevanju kaznenih djela izazivanja mržnje ogledaju se u preširoko postavljenoj normi u kaznenim zakonima u Bosni i Hercegovini, kao i u (ne)razumijevanju granice između slobode izražavanja i kaznenog djela izazivanja mržnje, navedeno je u jednoj od publikacija.

Bliskost koncepata govora mržnje (koji nužno ne predstavlja kazneno djelo) i kaznenog djela izazivanja mržnje stvara ozbiljan problem pri prepoznavanju ovog kaznenog djela jer govor mržnje, kao takav, nije kriminaliziran u kaznenim zakonima u BiH a kazneno djelo izazivanja mržnje može biti prije svega, ako ne i isključivo, počinjeno govorom u širem smislu, navedeno je također.