Rosa Parks: simbol građanske hrabrosti
Američka državljanka Rosa Parks odbila je na zahtjev vozača autobusa ustupiti svoje mjesto bijelom putniku. Njeno uhićenje i nakon toga suđenje zbog građanskog neposluha rezultiralo je bojkotom autobusnog prometa u Montgomeryu, jednom od najvećih i najuspješnijih masovnih pokreta protiv rasne segregacije u povijesti, koje je Martina Luthera Kinga Juniora, jednog od organizatora bojkota, promoviralo u vođu Pokreta za ljudska prava. Uloga Rose Parks u američkoj povijesti priskrbila joj je status ikone u američkoj kulturi, a njezini postupci dali su legalitet pokretu za ljudska prava širom svijeta.
Tadašnji zakoni o segregaciji bili su vrlo radikalni. Naime, crnci su kartu morali kupiti kod vozača, potom sići s autobusa i popeti se na stražnja vrata. Autobus bi nekad otišao i prije nego što bi se stigli popeti, pa bi ostajali na cesti s plaćenim kartama u rukama. Ako je dio za bijelce bio popunjen, a ušao bi još jedan bijelac, moralo mu je biti ustupljeno mjesto. Također, crnci nisu smjeli sjediti nasuprot bijelcima, a vozači su bili isključivo bijelci.
Suđenje Rosi Parks trajalo je svega 30 minuta i bila je osuđena na plaćanje globe u iznosu od deset dolara te još četiri dolara za sudske troškove. Bojkot autobusnog prometa u Montgomeryju, u kojem je tada živjelo preko 50 000 Afroamerikanaca, trajao je puna 382 dana, od 1. prosinca 1955. do 20. prosinca 1956. godine nakon čega je Vrhovni sud SAD‑a odlučio o protuustavnosti odvajanja po boji kože u autobusima. Čin građanskog neposluha Rose Parks doveo je do raspada institucionalizirane segregacije na američkom Jugu i otvorio novo poglavlje u borbi za građanska prava.
