"(Re)konstrukcija i destrukcija: Kakav je bio odnos prema kulturno-povijesnom nasljeđu Mostara

Izložba fotografija "(Re)konstrukcija i destrukcija" otvorena je u ponedjeljak u Hrvatskom domu "Herceg Stjepan Kosača" u Mostaru, u organizaciji Društva povjesničara umjetnosti Hercegovine.

Izložba tematizira stanje kulturno-povijesnoga nasljeđa Mostara i odnos stanovništva i vlasti prema tome nasljeđu, a realizirana je u sklopu projekta "(Re)konstrukcija i destrukcija: odnos prema kulturno-povijesnom nasljeđu Mostara 1995-2015", koji se provodi uz podršku Federalnog ministarstva kulture i sporta, Fondacije za scenske, muzičke i likovne umjetnosti i Grada Mostara, kao i potporu Asocijacija arhitekata u BiH.

Izložbu, u okviru koje je prikazano 25 pari fotografija koje prikazuju stanje kulturnog dobra prije i nakon intervencije, otvorila je pomoćnica federalne ministrice kulture i sporta Danijela Marija Boras, kazavši kako fotografije pokazuje odnos društva prema baštini i koliko je baština važna i neprocjenjiva.

''Također, vjerujem kako će svima nama ukazati na brojne opasnosti koje prijete graditeljskom nasljeđu i ojačati nam svijest o važnosti baštine i njezinoj neprocjenjivoj ulozi i svakako odgovornijem pristupu prema njoj'', kazala je Boras.

Dodala je kako će Ministarstvo i u buduće u okviru svojih mogućnosti podržavati ovakve i slične projekte.

Predsjednica Društva povjesničara umjetnosti Hercegovine Tatjana Mićević-Đurić u svom je obraćanju ukazala na važnost kulturno povijesnog nasljeđa u Mostaru.

''Važno je očuvati identitet Mostara, njegov karakter i njegovu prepoznatljivost, i ako tu važnost ne shvatimo bojim se da ćemo postati bezlična i neprepoznatljiva sredina'', kazala je, naglasivši kako su pri rekonstrukciji dobara u Mostaru rijetko konsultirani povjesničari umjetnosti, zbog čega je rezultat intervencije nezadovoljavajući.

Ipak, za primjer dobre rekonstrukcije navela je Gimnaziju na Španjolskom trgu, Gradsku banju na Musali te Županijski sud u Cernici, dok je, kako je kazala, primjera loše rekonstrukcije jako puno, od Mikačića kuće na Bulevaru, Hotela Ruže, kompleksa Franjevačkog samostana i crkve Sv. Petra i Pavla, Ćejvan-Ćehajin hamama, Gradske vijećnice...

Organizatori su istaknuli kako je izložba reakcija na postojeći odnos prema graditeljskom nasljeđu te joj je cilj probuditi svijest javnosti o važnosti onoga što je naslijeđeno iz prijašnjih vremena i ukazati na opasnosti kojima je to nasljeđe izloženo.