Razvijen strateški plan za smanjenje vrućina u gradu

Dolaskom ljeta i visokih temperatura u Beču primjetnije su temperaturne razlike u gradu i na periferiji. Stručni naziv za ovaj fenomen su gradski otoci toplote ili "Urban Heat Islands". Ne radi se o nekoj novoj pojavi nego je stanovništvo zbog globalnih klimatskih promjena svjesno doživljava.

Danas je poznato da su temperature u gradu za šest stupnjeva više u odnosu na periferne dijelove grada. Klimatske promjene će u budućnosti pogoditi sve velike gradove poput Beča koji su daleko od morske obale.

I dok u principu svi ljudi mogu dati svoj doprinos pri ublažavanju klimatskih promjena, doprinos pojedinaca ostaje uglavnom mali. To sada mijenja Grad Beč svojom strategijom sa 90 načina dobrog planiranja u stambenim objektima ili dvorištima gdje je moguće smanjiti temperaturu za pet do šest stupnjeva.

Uvriježeno je mišljenje da se vrućina stvara zbog velikog broja stanovnika ili previše betonskih površina. To je djelomično i točno, međutim efekt vrućine nastaje zbog nedostatka zelenih površina, biljaka i drveća.

Ozelenjavanje dvorišta, krovova i fasada je najbolje sredstvo protiv vrućine u gradu, iz dva razloga: zbog hlada nije sve izloženo izravnom suncu i listovi biljaka pri fotosintezi isparavaju vodu. To se zove hladnoća isparavanja i ona je motor klime. Nedostatak isparavanja je jedan od glavnih razloga za nastajanje gradskih otoka toplote. U prirodi zemljšte zadrži vodu na dugo vremensko razdoblje koje potom ispari putem biljaka. Ovaj efekt hladnog isparavanja nedostaje u gradu.

Gradsko planiranje i planiranje zaštite prirode i okoliša igraju isto tako važnu ulogu kao i cirkulacija zraka i uvezivanje zelenih površina u gradu. Bečki arhitekti će se ubuduće voditi upravo tim smjernicama, saopćeno je iz Eurocomma - PR Sarajevo, predstavništva Grada Beča.