'Razgovor s Radimljom'- Novi pogled na blago

Monografija „Razgovor s Radimljom", autora Miroslava Palamete i Mire Raguža, predstavljena je u utorak navečer u nesvakidašnjem ambijentu nekropole Radimlja kod Stoca.

Pročitajte još

Stećak je nasljeđe oko kojeg se ne možemo tako lako posvađati

Knjigu su, uz autore, predstavili šef Ureda UNESCO-a u BiH Siniša Šešum te direktor Federalnog zavoda za zaštitu spomenika Ante Vujnović, koji su istakli kako je riječ o visokokvalitetnoj dvojezičnoj monografiji koja se sastoji od tekstualnog dijela, koji podrazumijeva naučno utemeljenu studiju s preglednim mapama i kratkim opisom svakog spomenika, kao i mnoštva fotografija.

Priča s Radimljom

Ova izuzetna fotomonografija, naglasio je Šešum, na oko 500 stranica do posljednjeg detalja opisuje Radimlju i sve ono što je skriveno, što posjetitelji ne mogu vidjeti golom okom.

''Jučer smo obilježili trogodišnjicu upisa stećaka na UNESCO-vu listu svjetske baštine, a priča o upisu stećaka je počela upravo ovdje, na Radimlji 1996. godine. Ta priča s Radimljom traje dugi niz godina i, evo, danas konačno možemo imati jednu ovako vrijednu monografiju koja promovira Radimlju i sve njezine ljepote koje nisu vidljive u svako doba dana i koje nisu vidljive za sve posjetitelje koji ovdje provedu kratko vrijeme'', kazao je Šešum.

Po riječima direktora Federalnog zavoda za zaštitu spomenika Ante Vujnovića, knjiga "Razgovor s Radimljom" imat će veliki značaj kada su u pitanju sva buduća istraživanja nekropola stećaka u BiH.

''Značaj ove monografija u prvom redu je u činjenici da će ona biti polazna točka za sva buduća istraživanja kada je u pitanju nekropola stećaka na Radimlji, na Boljunima, ali i općenito sve nekropole koje se nalaze na prostoru BiH, i to zbog same kvalitete sadržaja u monografiji, zbog vrhunskih fotografija, ali i vrhunskog teksta i opisa stećaka'', istaknuo je Vujnović.

Nemoguće govoriti logično o stećcima

Jedan od autora Miroslav Palameta naglasio je da je knjiga rađena poprilično dugo, a uz mnoštvo fotografija, sadrži uvodni, iscrpni tekst, pogotovo o likovnosti stećaka na Radimlji u kontekstu opće likovne kulture u matičnom prostoru stećaka.

''Zapravo je nemoguće govoriti logično o stećcima bez toga srednjovjekovnog konteksta. On je poprilično uništen i treba ga rekonstruirati, ali kako je srednji vijek vrijeme citatnosti i u likovnosti i u literaturi, dakle u svemu, i kad nađemo određene podudarnosti s Radimlje s drugim reljefima ili likovnim prikazima na drugim mjestima iz toga vremena, onda možemo biti sigurni da su njihova skrivena značenja jako bliska'', kazao je Palameta.

Predstavljanje monografije „Razgovor s Radimljom“/„Talking with Radimlja“, koje je upriličeno u povodu Dana općine Stolac, organizirala je Javna ustanova Radimlja, koja je i izdavač knjige.

Najpoznatiji je lokalitet stećaka

Recenzenti djela su prof. dr. Marko Dragić, prof. dr. Azzedine Beschaouch i prof. dr. Lejla Nakaš, a uvodni i prateće tekstove uz pojedine spomenike na engleski jezik prevela je profesorica Anđelka Raguž.

U glazbenom dijelu programa nastupila je djevojačka skupina Angelus.

Nekropola stećaka Radimlja najpoznatiji je lokalitet stećaka u Hercegovini i spada u najvrjednije spomenike srednjovjekovnog perioda u BiH. Na nekropoli se nalazi 135 stećaka, od kojih su 63 ukrašena.

Od 2002. godine nekropola je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, a od 2016. godine uvrštena je i na UNESCO-vu listu zaštićenih spomenika.