Rat u Sarajevu se prodaje bolje od mizerne stvarnosti

Bečki dnevnik Standard piše o ratnom turizmu u Sarajevu na primjeru vlasnika hostela kome je posao krenuo tek kada je u sobe ugradio originalne ratne rekvizite. Jer, rat se, kako prenosi Deutsche Welle, prodaje bolje od mizerne stvarnosti.

''Kada gosti to zatraže, Arijan Kurbašić se oblači kao vojnik UN-a s plavim šljemom i pancir-prslukom. Tada se turisti mogu pomalo osjećati kao da je još rat. Upravo to osjećanje kupuju kada se smjeste u War Hostel u Sarajevu. Kurbašić je jedan prostor opremio kao bunker u kojem se može prenoćiti pod čkiljavim svjetlom, uz loš zrak i uz zvuke granatiranja'', navodi Standard.

Austrijski list dodaje kako su i drugi prostori spartanski uređeni: prozori su dijelom obljepljeni plastičnim folijama, doručkuje se ispod bodljikave žice.

''Normalan hostel koji sam držao nije fukncionirao'', objašnjava Kurbašić svoje motive da prodaje rat vođen od 1992. do 1995.

''Još sam siromašan, ali mi ide bolje'', kaže ovaj mlad čovek koji svoju obitelj prehranjuje tim hostelom.

Novinarka Standarda, Adelheid Wolfl, piše kako je Kurbašića za njegovu poslovnu ideju nadahnulo to što poprišta ratnih događanja za turiste predstavljaju najposjećenije lokacije u gradu.

Smatra da je to način da ljudi vide kako je to kada se izađe iz zone udobnosti. A i naglašava da i posjetiteljima jasno stavlja do znanja da rat nije ''cool''.

Turisti se mogu provoditi i u ''autentičnoj ratnoj zoni'' na Igmanu, pa i da se igraju rata s puškama za paintball i u maskirnim uniformama – za 25 eura.

''I ozbiljno suočavanje s ratom se prodaje bolje nego mizerna stvarnost u kojoj se osjećaju dugoročne posljedice rata – samo ovdje je ubijeno 11.000 ljudi, a 56.000 njih je ranjeno gelerima granata koje su često padale na grad. Ozbiljno – to znači da može da se ode i u odabrane muzeje'', piše list.

No, ratne ture vode najčešće u muzej tunela u blizini aerodroma. On je povezivao grad s vanjskim svijetom a omogućavao je i šverc benzina i cigareta. Sada bi trebao biti prokopan još i više za turiste. Tu je čak postavljen automat s medaljama za uspomenu koje ispadaju kada se ubaci novčić''.

Ratna ruta vodi i na Trebević, odakle je Vojska RS godinama gađala grad, ali i do snajperskih gnijezda, odakle su snajperisti ciljali na stanovnike grada.

''Za mnoge Europljane je rat u BiH 90-ih nešto neshvatljivo i neobjašnjivo'', smatra njemačko-francuski povjesničar Nicolas Moll, koji već niz godina živi u Sarajevu.

U Zapadnoj Europi jedni su objašnjavali ovaj rat koristeći pojam barbarskog Balkana. Drugi su govorili ''o ratu usred Europe'' i ''Sarajevu kao simbolu multietničnosti u Europi'', koji mora biti spašen.