Pušači, bez zavaravanja: Motanje ili cigarete, za pluća je svejedno

Porastom broja konzumenata duhana u našoj zemlji, sve se češće čuje kako je 'motana škija', osim što je jeftinija, zdravija u odnosu na industrijske cigarete. Je li ovo samo opravdanje pušača, ili kako kažu, gdje ima dima ima i vatre, odlučili smo priupitati struku te na svjetski Dan nepušača, koji se obilježava 31. svibnja, donijeti nekoliko činjenica o konzumaciji duhanskih proizvoda.

''Količina ključnih sastojaka koji se sagorijevanjem duhanske biljke u obliku bilo kojeg duhanskog proizvoda unose u organizam su štetni po zdravlje i to je jedina znanstveno potvrđena činjenica'', rekla je za Bljesak.info dr. sci. med. Aida Ramić – Čatak, ispred Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.

Duhan ili cigarete, nema razlike

Ramić-Čatak objašnjava kako ne postoji nijedna prednost u korištenju ili konzumiranju bilo kojeg duhanskog proizvoda, proizvedenog u našoj zemlji ili uvezenog, jer je suština u količini i sastojcima koji nastaju sagorijevanjem duhanskog proizvoda i posljedice po organizam koje nastaju udisanjem tih supstanci.

''Radi se o preko 4.000 kemijskih supstanci od kojih je za mnoge utvrđeno da djeluju kancerogeno i uzrokuju rak . Dakle, jedinu korist koju vidim je da svaki pušač novac namijenjen za kupovinu duhanskih proizvoda zamjeni kupovinom zdrave hrane ili nekog drugog 'zdravog' izbora, čime će doprinijeti svom zdravlju, zdravlju svoje obitelji i šire zajednice'', govori Ramić – Čatak.

Kada govorimo o ovisnosti, i pokušavamo ocijeniti koja vrsta duhanskog proizvoda izaziva veću ili manju ovisnost ne postoje neke utvrđene činjenice obzirom da je nikotin, koji je glavni uzročnik ovisnosti, prisutan u svakom duhanskom proizvodu.

''Unoseći se godinama s uvećanjem godina pušačkog staža i dnevno popušenih cigareta razvijaju se teži oblici ovisnosti i prilagođavanja organizma tako je s godinama potrebna sve veća dnevna količina cigareta ili drugog duhanskog proizvoda za postizanje 'željenog učinka' kod pušača'', objašnjava nam liječnica.

Nargile, trend opasniji od cigareta

U posljednje vrijeme u našoj zemlji je sve češća pojava pušenja i elektronskih cigareta ali i konzumacija nargila. Tako je uvriježeno mišljenje kako upravo elektronske cigarete pomažu pri odvikavanju od pušenja, no Ramić – Čatak upozorava kako to nije slučaj, obzirom da i one u sebi imaju spremnik za nikotinsko punjenje.

Kad govorimo o pušenju nargile ili šiše, arapske vodene lule čiju konzumaciju mnogi i ne smatraju pravim pušenjem, iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH pak poručuju kako je ovaj regionalni trend čak i opasniji od cigareta.

''Zbog svog izgleda i komponente aromatiziranih čajeva, mnogi ljudi pušenje nargile uopće ne smatraju pravim pušenjem. Nargila barovi su postali regionalni trend, a ambijent, dekoriran u orijentalnom stilu, postaje popularan za mlade širom svijeta. Mnogi koji uživaju u ovakvim ritualima vjeruju kako je pušenje nargile manje štetno od pušenja cigareta. Američki CDC i SZO posljednjih godina su proveli više istraživanja koja su pokazala da je nargila čak opasnija od cigareta, zbog visoke razine CO koji može dovesti do učestalih glavobolja, nesanice, smetnji u koncentraciji, napetosti, depresivnih epizoda, nesvjestice a duža konzumiranja do oštećenja mozga'', upozorava liječnica i dodaje kako ugljični momoksid ubrzava promjene na zidovima krvnih žila, veće šanse za trombolembolijske promjene, i tzv. hipoksiju – smanjenu koncentraciju kisika u krvi.

Vodeća ovisnost u BiH

Prilikom jedne "sesije" pušenja nargile unosi se količina CO koja je četiri do pet puta veća od one koja se udiše jednom cigaretom, dok neka istraživanja pokazuju da je jedna nargila ravna skoro popušenoj kutiji cigareta.

Bilo da se radi o pušenju duhana, industrijskih ili elektronskih cigareta, ovo je 'navika' koja u našoj zemlji i dalje predstavlja vodeću bolest ovisnosti kod odraslog stanovništva u svim spolnim i starosnim skupinama, ostavljajući snažne posljedice na zdravlje stanovništva, pri čemu tri četvrtine vodećih uzroka smrti predstavljaju bolesti srca i krvnih žila i maligne neoplazme.

Na upit oko implementacije Zakonu za zabranu pušenja u našoj zemlji iz Zavoda za javno zdravstvo otkrivaju kako je taj Zakon trenutno u formi nacrta koji se treba finalizirati do kraja 2016. godine, nakon čega slijedi složena procedura usvajanja Zakona koja ne može ići bez upoznavanja i suglasnosti svih razina vlasti u Federaciji BiH.

''Iskreno se nadam da će svim relevantnim donositeljima odluka u prihvaćanju ovog Zakona ključni orijentir biti zaštita zdravlja naših sugrađana. Zdravlje stanovništva je imperativ u donošenju svih zakonskih akata iz ove oblasti i na nama je da sa pozicija naših radnih mjesta kao i kao građani podržimo ovaj Zakon i poštujemo provedbu'', poručila je Ramić – Čatak.

I djeca među pušačima

Inače, prema posljednjem istraživanju rezultati Studije o stanju zdravlja odrasloga stanovništva u Federaciji BiH u 2012. godini koju je radio Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH , potvrđuju da je pušenje vodeća bolest ovisnosti u Federaciji BiH. Prema ovom istraživanju 44.1 posto ispitanika su stalni pušači, od toga 56.3 posto muškaraca i 31.6 posto žena. Značajnu izloženost pasivnom pušenju potvrđuju rezultati istog istraživanja, po kojem je preko polovine ispitanika u Federaciji BiH (54.1 posto) navelo izloženost duhanskom dimu od strane drugih pušača u vlastitoj kući, 44.4 posto ispitanika navodi izloženost duhanskom dimu na radnom mjestu, a 52.7 posto od strane drugih pušača na javnom mjestu.

Po rezultatima Globalnog istraživanja pušenja kod mladih (GYTS) 2013 urađenom od strane Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, bilježi se 12,7 posto trenutnih pušača među djecom uzrasta 13 do 15 god. od čega 15,5 posto kod dječaka I 9,7 posto kod djevojčica . Preko polovina od djece u osnovnim školama a tri četvrtine djece u srednjim školama obuhvaćenih ovim istraživanjem potvrđuju svakodnevnu izloženost pasivnom pušenju u zatvorenim javnim prostorima.

Opasna kemija

Kada je riječ o sadnji i tretiranju duhana, stručnjaci su nas upozorili kako je danas situacija u primjeni, dostupnosti kao i kontroli primjene pesticida prilikom duhana mnogostruko gora nego je slučaj u nekadašnoj Jugoslaviji.

Naime, u proizvdonji duhana diljem bivše Jugoslavije u zaštiti su korišteni brojni preparati o čijim se štetnim posljedicama tada nije mnogo znalo. Tu se posebno ističu preparatai na bazi Karbofurana (Furadan) koji je upotrebljavan dug niz godina. Njegova štetnost mnogostruka je pored toga što je dokazano kancerogen isti ima i funkciju trajnoga onečišćenja životne sredine. Isti je korišten kao insekticid u zaštiti duhana i drugih brojnih kultura.

Pored ovih preparata u zaštiti duhana korišteni su pesticidi na bazi diazinona, fenitrotiona, parakvata i brojnih drugih koji su zabranjeni na području EU i šire ali se kod nas mogu nesmetano kupovati. Najočitiji primjer je Gramoxone (paraquat) koji je u Švicarskoj strogo zabranjen, dok se kod može naći bez problema.

Pored ovih štetnih tvari koje se u duhanu nađu kroz proces uzgoja brojne su i druge kemijske komponente koje se kroz proces prerade namjerno dodaju u duhan. Tako primjerice amonijak 35 puta pojačava djelovanje nikotina.