Promjena klime nije samo budući scenarij: Svaka godina toplija, sušnija i vlažnija

Svako od proteklih nekoliko desetljeća bilo je znatno toplije od onog prethodnog što govori da promjena klime nije samo budući scenarij, nego da se on događa već sada, kaže se u priopćenju Državnog hidrometeorološkog zavoda u povodu Svjetskog meteorološkog dana 23. ožujka.

Razdoblje od 2011. do 2015. bilo je najtoplije zabilježeno, a godina 2015 bila je najtoplija od kada su počela službena mjerenja krajem 19. stoljeća, kaže se u priopćenju.

Glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije Petteri Taalasa ističe u svojoj poruci tim povodom da su staklenički plinovi u atmosferi dosegli novi rekord zbog kojih se ljudsko društvo mora pripremiti za budućnost s više vrućih dana i toplinskih valova.

To će utjecati na zdravlje ljudi i predstavljati opterećenje za društvo, kaže se u poruci i napominje da je Zemlja danas već jedan Celzijev stupanj toplija nego početkom 20. stoljeća.

U 2015. godini ugljikov dioksid na sjevernoj polutki prešao je simboličku granicu od 400 milijuntnih dijelova (ppm), a tijekom 2016. očekuje se da će se ta razina postići na cijelom svijetu. U predindustrijskom razdoblju prosječna razina ugljikova dioksida u atmosferi iznosila je 280 ppm.

Pored vrućina, klimatske promjene povećavaju rizik od ekstremnih suša ali i oborina te poplava, što povećava zdravstvene rizike. Zdravstveni rizici mogu se dijelom smanjiti uporabom sustava ranog upozorenja na potencijalno opasne vremenske prilike.

Vlade su 2015. godine prihvatile Pariški sporazum kako bi „zadržale porast globalne prosječne temperature znatno ispod 2 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje kao i u naporima da se rast temperature zadrži na razini ne višoj od 1,5 Celzijev stupanj“, navodi se.

Ovo je vrlo ambiciozan plan, tim prije što do sada usvojeni nacionalni planovi teško da mogu spriječiti porast temperature niži od 3 Celzijeva stupnja. Pa ipak, imamo i znanje i alate koji su nam potrebni kako bismo se suočili s budućnosti pred nama, kaže se u poruci.

Protekle godine toplinski valovi pogodili su mnoge dijelove svijeta a zabilježeni su i brojni lokalni toplinski rekordi. U Španjolskoj je zabilježen novi temperaturni rekord od 46,2 Celzijeva stupnja u Valenciji i na Lanzarotu u svibnju, što je bilo 6 stupnjeva više od prethodnog rekorda za taj mjesec, kaže se u priopćenju DHMZ-a.

Suše su nastavile svoj višegodišnji razorni utjecaj u sjeveroistočnom Brazilu i zapadnom dijelu Sjeverne Amerike što je dovelo i do rekordne sezone požara na Aljasci. Centralna Amerika, Karibi i južna Afrika također su patili od suše. Monsunske kiše u južnoj Aziji bile su ispod dugoročnog prosjeka u Indiji, dok su suše u Indoneziji pridonijele pojavi snažnih požara koji su ugrozili i susjedne zemlje.

Istodobno, ekstremne oborine sve su učestalije kao odgovor na porast količine vlage u zagrijanoj atmosferi. Malavi je doživio strašne poplave u siječnju, a svibanj je bio najkišniji mjesec od kada su započela službena mjerenja u kontinentalnom dijelu SAD-a.

U porastu su pojave u kojima je ukupna količina oborine u 24 sata premašila onu srednju mjesečnu. Za ljetnih monsuna jedna je postaja u Pakistanu zabilježila u 24 sata 540 mm oborine, pri čemu je uobičajeni godišnji prosjek za Pakistan 336 mm, navodi DHMZ, prenosi Hina.