Prisjećanje na Vesnu Parun

Brojni štovatelji hrvatske pjesnikinje Vesne Parun okupili su se sinoć u Zagrebačkome kazalištu lutaka (ZKL) kako bi joj na 90. obljetnicu njezina rođenja odali poštovanje, zahvalili za neponovljive riječi koje je ostavila hrvatskome jeziku, te jednodušno zaključili da je Vesna Parun najveća hrvatska pjesnikinja.

Pjesnik Branko Pejnović poznavao je i družio se s Vesnom Parun više od tri desetljeća, a sinoć je vodio i bogat program što ga je osmislio, a u kojem su sudjelovali glumci, pjesnici, šansonjeri, pisci, glazbenici, te novinari koji su posvjedočili dio pjesnikinjine neponovljive umjetničke i ljudske osobnosti.

Dio malo poznatih podataka o pjesnikinji s nazočnima je podijelio i njezin dugogodišnji liječnik Izet Aganović koji je istaknuo da je Vesna Parun bila i medicinski fenomen jer je punih 35 godina živjela s karcinomom štitnjače, a bila je i disleksična. Spomenuo je i pjesnikinjinu veliku ljubav - sirijskoga studenta medicine Adnana zbog kojega je osjećala i veliku ljubav prema Damasku, ali i njezinu beskompromisnu narav zbog koje, kazao je, nikada nije postala redovitom članicom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Uz napomenu kako njezina generacija duguje Vesni Parun pisac Predrag Matvejević govorio je o njezinu javnosti nepoznatu istupu na kongresu Saveza književnika 1975. na koji ju je pozvao tadašnji predsjednik Gustav Krklec i kojim je, ustvrdio je Matvejević Vesna Parun svima održala lekciju o tomu što pjesnik doista jest.

U programu je sudjelovao i kantautor Kemal Monteno koji je izveo pjesmu koju je na stihove Paruničine pjesme "Zaleđena česma" uglazbio Stipica Kalogjera, a pjesnikinja ju je napisala nakon nastupa Kemala Montena i grupe "Indexi" u siječnju 1995. i posvetila ju gradu Sarajevu.

Glazbeni dio programa svojim su nastupima, među ostalima, ispunili i Lidija Bajuk, Zvonko Varošanec i Đuro Pišpek. Glumica Vesna Taminac - Matačić interpretirala je pjesmu "Ruke", a njezini kolege Andrea Baković i Željko Šestić uz klavirsku pratnju Ladislava Tulača dio stihovanoga dječjeg romana Vesne Parun "Mačak Džingiskan i Miki Trasi".

Novinar i publicist Denis Derk s publikom je pak podijelio nekoliko podataka o svojoj knjizi "Posljednja volja Vesne Parun" koja, kako je rekao, nije njezina oporuka. Podnaslov knjige je 'Antologija nesretnih sudbina' jer ga je, podsjetio je, pjesnikinja 2010. pozvala u Stubičke Toplice, gdje je boravila zadnjih godina života i ondje umrla, kako bi mu izrazila želju da naprave antologiju nesretnih sudbina hrvatskih pjesnika - od Marina Držića do danas.

Derkova knjiga, među ostalim, sadrži objavljene i neobjavljene intervjue Vesne Parun, njezina rukom pisana zapažanja o sebi, svojim suvremenicima i hrvatskim pjesnicima, materijal snimljen na diktafon, tekstove o njezinu odnosu prema različitim kulturnim i društvenim institucijama, ali i o teškim bolesničkim danima.

Kazavši kako je pjesnikinjina pokretna ostavština otpremljena u ožujku ove godine iz lječilišta u Stubičkim Toplicama u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu upitao je koliko će vremena trebati da ona bude obrađena.