Prije 105 godina umro je sarajevski atentator Gavrilo Princip

Poznati atentator Gavrilo Princip, koji je u Sarajevu 1914. godine ubio austrijskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, umro je u zatvoru na današnji dan prije 105 godina, 28. travnja 1918.

Atentat na Franju Ferdinanda postao je povod za izbijanje Prvog svjetskog rata. Zanimljivo je da je Gavrilo Princip u trenutku atentata imao samo 19 godina.

Gavrila Principa policija je uhitila odmah kod mjesta atentata. Njemu i suradnicima suđeno je već iste godine. Budući da Gavrilo Princip po tadašnjim zakonima još nije bio punoljetan (punoljetnošću se smatrala 21 godina starosti), nije mogao biti osuđen na smrtnu kaznu. Umjesto toga, dodijeljena mu je najveća moguća kazna za njegovu dob – 20 godina zatvora.

Princip je stavljen u zatvor u tvrđavi Terezin u Češkoj. Riječ je o jakoj tvrđavi sagrađenoj još u 18. stoljeću, koja je ime dobila po carici Mariji Tereziji.

Gavrilo Princip držan je u lošim uvjetima, tako da je dobio tuberkulozu, a težina mu je pala na samo 40 kilograma. Umro je dok je Prvi svjetski rat, čiji je povod dao svojim pucnjevima, još bjesnio u Europi.

U trenutku kad je umro bile su mu samo 23 godine.

Gavrilo Princip rođen je u Obljaj u kod Mrkonjić grada 25. srpnja 1894. godine, gdje je odgajan na srpskoj mitologiji.

Njegovo zdravlje od najranije je dobi bilo problematično i patio je od tuberkuloze. U Sarajevu je pohađao Trgovačku školu.

Kao mladi Srbin iz Bosne bio je vođen idejom izdvajanja svih južnih Slavena iz Austro-Ugarske monarhije i to ga je motiviralo na izvršenje atentata.

Tijekom školovanja u Sarajevu na Trgovačkoj školi proširio je svoje vidike i postupno se odmicao od radikala u zatvorenim srpskim omladinskim đačkim organizacijama.

Princip se vremenom postupnom odmicao od čiste prosrpske struje u Mladoj Bosni. Nakon osnivanja Srpsko-hrvatske nacionalističke omladine 1912. u Sarajevu, dolazi na udar srpskih radikala.

Princip se u svibnju 1912. preselio se u Beograd. U Beogradu je nastavio školovanje, završio srednju školu 1914. godine, i stupio u dodir s tajnom organizacijom Crna ruka.

Naredne dvije godine većinom je vrijeme provodio je s drugim nacionalistima u planiranju ujedinjenja Bosne i Hercegovine i Srbije.Za vrijeme Prvoga balkanskog rata prijavio se u Srpsku vojsku kao dragovoljac ali je odbijen.

Kada je objavljeno da će nadvojvoda Franjo Ferdinand naslijediti prijestolje Austro-Ugarske te da će posjetiti Sarajevo u lipnju 1914. godine Dragutin Dimitrijević, šef obavještajne službe u srpskoj vojsci i čelnik Crne ruke, poslao je tri čovjeka - Gavrila Principa, Trifka Grabeža i Nedeljka Čabrinovića u Sarajevo da izvrše atentat.

Čelnik Crne ruke im je naredio da izvrše samoubojstvo nakon što nadvojvoda bude ubijen jer je Dragutinu Dimitrijeviću bilo od izuzetne važnosti da nitko ne preživi kako bi time eliminirao svaku mogućnost da priznaju kako je ubojstvo organizirano.

Ipak, nakon što je ubio nadvojvodu Fedrinanda i nadvojvotkinju Sofiju, atentator Gavrilo Princip nije uspio izvršiti samoubojstvo, te ga je policija odmah po dolasku privela.

Pročitajte još

Sto godina od smrti Gavrila Principa

Nakon njegove smrti u zatvoru tvrđave Terezin u Češkoj, bojeći se da bi njegove kosti mogle postati relikvije za slavenske nacionaliste, Principovi zatvorski čuvari potajno su odnijeli tijelo u neoznačeni grob, ali češki vojnik koji je bio zadužen za ukop zapamtio je mjesto, te su 1920.

Princip i ostali "Vidovdanski heroji" ekshumirani i odneseni u Sarajevo na Koševo, općina Centar, gdje su pokopani u Kapelu vidovdanskih heroja, zajedničku grobnicu atentatora Mlade Bosne.

Za vrijeme rojalističke Jugoslavije, Nezavisne države Hrvatske, socijalističke Jugoslavije i samostalne Bosne i Hercegovine, spomen ploča i "Gavrilove stope" isticane su ili uklanjane, ovisno o ideološkim potrebama vladajućih.