Preživjela tri rata: Fata tvrdi da je najstarija Hercegovka

Fata Husić iz Mostara, koja od svoje sedme godine redovito posti i predano prakticira muslimanske vjerske oaveze, jedinstveni je primjer vjernice koja je u svojoj 111. godini uz molitvene pripreme zapostila i 104. ramazan.

Fata, koja tvrdi da je najstarija Hercegovka sa 111 godina, ugostila je novinarsku ekipu u svom domu u mostarskom naselju Zalik. Kazala je da se dobro osjeća i da joj je post navika od ranog djetinjstva, koji neće propuštati dok god bude znala za sebe.

Molitva umjesto sna

''Nikad nit sam gladna nit sam žedna. To mi Allah da svake godine. Ako Bog da i ovaj ramazan, ne daj Bože kakvo zlo, ako Bog da ja ću to postiti. To sam naučila i pet vakat namaza, to ne propuštam. Meni to godi, jer sam navikla i sav moj rod i porod u tome živi. Čim zapostim niti sam gladna niti sam žedna. Po cijeli dan nema nikoga, svi se raziđu, a ja se s ovim (pokazuje tespih) razgovaram. Učim, 33 šarta proučim svaki dan i uvečer pet vakat namaza izučim pa onda opet ponavljam uvečer što danas učim'', pojašnjava Fata.

U molitvi provodi i vrijeme kad ne može spavati u noći, jer, kako kaže, nije više u godinama kad radi pa se nema od čega umoriti da bi bila željna sna i odmora.

Ističe da više ne sprema ni iftare, jer to rade za nju unuci i nevjeste koji se uz spremanje doma pobrinu i za bajramsku trpezu. No, kako kaže, oni sukladno vremenu u kojem žive spremaju sve u modernom stilu. Zbog toga im često priča o običajima da se ne bi izgubili. Posebno joj je važno napomenuti da halva tijekom ramazana ima posebno značenje za muslimane.

Treba paziti na komšije

U obitelji Husić čuva se i tradicija spremanja baklave, koju, kako kaže, sprema nevjesta po receptu svoje rahmetli majke koja je bila vrsna kuharica, ali i puno jela koje mladi vole. No njoj je važna tradicija spremanja juhe i japraka ili dolme, jer jaku hranu njezine godine ne dozvoljavaju.

Trpeza je uvijek bogata, ali ono što je njoj najvažnije za Bajram jeste dolazak brojnih gostiju i iskrena radost Bajrama koja se u njihovoj obitelji i susjedstvu dijeli.

''Ima komšija... Boga mi ih za Bajram dođe dosta, iz Nevesinja, iz Kruševljana... Koje su god komšije bile dođu mi. Boga mi i ja dok sam mogla nisam ih zaboravljala što se ženilo i udavalo i rodilo, sam svakome dar dala'', kazuje Fata.

Sad ne može, ali kaže da mlađim generacijama uvijek govori kako treba paziti na komšije i dijeliti radost s njima.

''Koliko god tabana kročiš kad ideš na dženazu toliko na nogama ti meleka stane. To je sevap. I petkom ako ne propustiš vakta, Boga mi ti je i to dobar dar, jer Allah dž.š. nas ne bije štapom već belajom. Ako budeš dobro radila bit ćeš darovana, ako slabo bit ćeš ukorena'', postulati su koje n živi i često ponavlja.

Starica priča kako i danas ima ljudi koji vjeruju i dodaje da je žalosno vidjeti puno onih koji nisu svjesni da se grijesi i dobra djela mjere i da će doći dan kada će svi za njih odgovarati.

Ako pretegnu grijesi…

''Ako pretegnu grijesi nećeš u džennet, ako (pretegnu) sevapi hoćeš u džennet, jer mandalom su vrata zatvorena. Ako budeš dobar, otvorena će ti vrata biti, ako budeš griješila, Boga mi, zatvorena su vrata. Allah dž.š., u njega nema šala ni belaja, u to što vjeruješ on ti prizna'', ističe Fata.

Ona podsjeća na smisao vjere i Kur'anskog učenja. Naglašava da je važno da svaki vjernik na početku ramazana zna da post nije samo odricanje od hrane, nego puno više od toga. To uključuje strpljivost i razumijevanje za druge te ističe da i za post treba znanje.

''Tko ima život, ako ima meso i jaku hranu može pojesti, može malo bolje i postiti, a tko slabu hranu ima, a posti, Boga mi, i ogladni. Šta će mladić da posti ako je slaba hrana, a radi, njemu će Allah oprostiti. Ali treba dati sadaku, koliko u ruku može stati, toliko te sadaka čuva, ona vazda jedna dlaka iznad glave ide u svakoga, ako padne na glavu, ružno rekneš, nije dobro'', kaže Fata.

Ratovi

Stoga savjetuje vjernike muslimane da s "Bismillom" (u ime Boga), ulaze u kuću i izlaze iz kuće i automobila, jer smatra da bez toga i prave vjere nema ni života. To je spoznala kao dijete u Prvom svjetskom ratu, kad još nije znala zašto plaču majka, tetka i nana ispraćajući njezinog oca u rat, jer vjeruje da su molitve, post i sadaka oca i spasili.

''Kad je babo pošo u rat, plaču nana, tetka i majka, a ja ne znam ni što one plaču. Kad su došli iz rata babo i sedam ih je došlo s njim. Svaki ranjen samo babo nije. Onda znam dobro'', prisjeća se Fata napominjući kako je preživjela dva svjetska rata i treći koji se dogodio u BiH, ali u vjeri nikad nije posustala.

Stoga poručuje svima, a posebno mladima, da su molitva, post i sadaka ono što je Bogu drago, a svakom čovjeku potrebno. Isto tako poručuje da treba radost Bjrama dijeliti sa svakim.

''Kad je Bajram, nemoj vikat' 'de jedi samo', kad je Bajram dočekaj ga draga srca i podijeli Bajram. Dočekaj ga draga srca kao da su ti najdraži. I dušmanin ako je ulegao izaći će prijatelj'', zaključuje Fata.

Poželjela je svim vjernicima da u radosti provedu ramazan i punog srca dočekaju najveći muslimanski praznik te na koncu podjele radost s čitavim svijetom.