Preminulo više Hrvata nego u ijednom mjesecu otkad je samostalne Hrvatske

U siječnju ove godine u Hrvatskoj je, prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku, umrla 6441 osoba - više nego u ijednom mjesecu od 1990. dosad, čak 42 posto više nego lanjskoga siječnja i 35 posto više od prosječnog broja umrlih u siječnju tijekom proteklih deset godina, piše Jutarnji list.

Ovakvu iznimno visoku smrtnost stručnjaci prije svega pripisuju jakoj hladnoći ove zime te prilično jakoj gripi - pojavama koje imaju ključni utjecaj na smrtnost starije populacije.

Broj umrlih osoba i inače je najveći tijekom zimskih mjeseci, osobito od prosinca do veljače, a posljednjih tridesetak godina u tim mjesecima kreće se između 4500 i 5000 osoba. Od 2006. do 2016. godine broj umrlih tijekom siječnja tri puta je prešao pet tisuća: najveća je bila 5150, u siječnju 2008.

U 2017. broj umrlih popeo se pak na gotovo 6500. Od 1988. do danas - periodu za koji su nam dostupni mjesečni podaci - broj umrlih 6000 prešao je samo jednom, u siječnju 1989. godine, kade je bilo 6089 umrlih.

Jutarnji list piše kako je u siječnju ove godine broj umrlih veći za gotovo 6 posto, dok je istovremeno ukupan broj stanovnika Hrvatske 1989. godine bio veći za oko pola milijuna stanovnika u odnosu na današnji broj. Na godišnjoj razini iznenađujuće visoka smrtnost zabilježena je 2015. godine, kad je umrlo 54.205 osoba, oko 4000 više nego godinu dana ranije. Taj se broj stabilizirao u 2016., kad se broj umrlih opet vratio na razinu iz 2014., međutim trend bi se u 2017. mogao opet okrenuti.

Analiza za 2015., objašnjava, pokazala je da je u prva tri mjeseca te godine došlo do znatnijeg povećanja broja umrlih, vjerojatno zbog pojačane incidencije gripe, ali i u srpnju zbog toplinskog vala, koji su najviše povećali rizik smrti populacije u 70-im i 80-im godinama života, posebno onih s kroničnim bolestima.

Te je godine zabilježen i jedan od najvećih negativnih prirodnih prirasta, odnosno jedna od najvećih razlika između broja rođenih i broja umrlih: samo tijekom 2015. broj umrlih bio je gotovo 17.000 veći od broja rođenih.

U siječnju 2017. pak - u samo jednom mjesecu - broj umrlih nadmašio je broj rođenih za 3209 osoba, što je dvostruko više od prosječnog negativnog prirodnog prirasta u desetogodišnjem periodu od 2006. do 2016. godine. Drugim riječima, samo tijekom siječnja prirodnim putem (bez uključivanja broja odseljenih) Hrvatska se smanjila za ukupno stanovništvo jedne Malinske.

Hrvatsko je stanovništvo već neko vrijeme u fazi duboke starosti i spada među najstarije u svjetskim razmjerima. Tijekom 2016. godine broj starijih od 60 godina već je gotovo dvostruko premašio broj djece mlađe od 15 godina: prema procjenama DZS-a, u Hrvatskoj je lani živjelo 606,4 tisuće djece i 1,11 milijuna osoba starijih od 60 godina, navodi Jutarnji list.

Prosječna starost stanovništva rapidno raste: na početku samostalne Hrvatske, 1991. godine, prosječni stanovnik Hrvatske imao je 37 godina. U idućih 20 godina ta se dob povećavala za 2,8 mjeseci godišnje te je 2011. iznosila 41,7 godina. U iduće četiri godine rast je nastavljen te je 2015. godine - posljednje za koju su objavljeni podaci - prosječni stanovnik Hrvatske imao 42,6 godine.