Predstavljena knjiga Miroslava Palamete "Fikcionalnost životopisa Petra Berislavića"

Knjiga Miroslava Palamete "Fikcionalnost životopisa Petra Berislavića" predstavljena je u utorak na Interliberu Zagrebačkoga velesajma u Zagrebu.

Po riječima akademika Josipa Bratulića, Palameta u knjizi pobija Fortisovu optužbu Ivana Tomka Mrnavića da je plagirao knjigu "Vita Petri Berislavi". Ocijenio je kako autor u knjizi jasno pokazuje namjerno Fortisovo zavođenje, koji optužbom Mrnavića skriva vlastito plagiranje.

Fortis je pripadnik kolonijalnog korpusa koji se u to vrijeme upravo formira, a k tomu je još i plagijator, napomenuo je Ančić dodavši kako je nažalost ta Fortisova podvala ušla u razdoblje stereotipa devetnaestoljetnoga romantizma.

Istaknuo je i kako nakon Palametine knjige znamo da je Mrnavićevo djelo ušlo u sastav našega identiteta. Dodao je kako se knjiga bavi raščlambom stvarnosti, a ne obnavljem i prepisivanjem ranije usvojenih mitova.

Palameta je podsjetio kako je jedna od najpoznatijih afera u povijesti hrvatske književnosti vezana uz latinski životopis biskupa i bana Petra Berislavića (? - 1520.) koji je pod naslovom "Vita Petri Berislavi" (Venecija, 1620.) objavio Ivan Tomko Mrnavić (1580.-1637.).

Aferu je, kako je navelo, izazvao svojim optužbama talijanski prirodoslovac Alberto Fortis (1741.-1803.) u putopisu "Viaggio in Dalmazia" (Venecija, 1773.).

Pišući talijanski životopis Antuna Vrančića u svom putopisu "Viaggio in Dalmazia" Fortis se obilato služio latinskim "Životopisom Antuna Vrančića" koji je kao mladić napisao Faust Vrančić, podsjetio je Palameta i dodao kako Fortis o tomu Faustovu djelu nigdje ništa nije ni natuknuo, kao da djelo nije ni postojalo.

Palameta smatra da je Fortis bio svjestan svoga postupka književne krađe na što upućuje i komparativna analiza latinskoga predloška s Fortisovim tekstom od početka do kraja.

Da bi otklonio moguće sumnje u svoju krađu na početku svoga teksta optužio je Mrnavića da je plagirao i krivotvorio tobožnji Antunov uradak, rekao je.

Knjiga "Fikcionalnost životopisa Petra Berislavića" (353 str.) podijeljena je na 15 poglavlja te zaključak. U prilozima je objavljen pretisak "Životopisa Petra Berislavića" na latinskom jeziku, stručna literatura i pojmovnik.

Knjigu su objavili zagrebačka Školska knjiga, Filozofski fakultet u Splitu i Hrvatsko kulturno društvo Napredak iz Mostara.

Miroslav Palameta rođen je 1949. u Borojevićima kod Stoca. Redoviti je profesor Filozofskoga fakulteta u Splitu. Autor je više knjiga, među kojima i knjige "O pjesništvu Nikole Šopa".