Nakon što je prošle godine gotovo filmski otkriveno remek-djelo "Gospa od Anđela“ slikara Antoniusa Paulusa Sensera koje je stotinu godina bilo skriveno ispod drugog platna, Muzej Franjevačkog samostana Tolisa, Vrata Bosne ponovno se našao u središtu velikog arheološkog otkrića.
Tijekom nedavnog dvodnevnog istraživanja na rijeci Savi, arheolozi su otkrili i iskopali dosad nezabilježenu količinu bipiramidalnih ingota, rijetkih metalnih šipki koje datiraju još iz 1. ili 2. stoljeća prije Krista, iz razdoblja prijelaza između latenskog i rimskog doba.
Ono što ovaj nalaz čini pravim arheološkim čudom jest činjenica da se do sada u cijeloj Bosni i Hercegovini čuvao samo jedan takav ingot, i to u Zemaljskom muzeju.
U Hrvatskoj se nalazi još jedan, a u Sloveniji svega dva do tri. S druge strane, sada u Posavini imamo kolekciju koja potencijalno nadmašuje ukupan broj svih dosad poznatih ingota u Europi.
Priča počinje s neumornim Perom Matkićem, zaljubljenikom u povijest Posavine, koji je prošle godine, u mutnim vodama Save, slučajno uočio neobičan predmet.
Snimio je nekoliko fotografija i poslao ih ravnatelju Gradskog muzeja Vinkovci, Hrvoju Vuliću, koji je odmah prepoznao vrijednost otkrića.
U priču se zatim uključio Hrvatski restauratorski zavod, konkretno podvodni arheolog Krunoslav Zubčić, te Nikica Spudić iz Hrvatske gorske službe spašavanja Karlovac.
Čim su se vremenski uvjeti poboljšali i vodostaj Save opao, ekipa se zaputila na lokalitet zajedno s Perom Matkićem, njegovim sinom Mihovilom i Jožom Jezerčićem, ravnateljem Muzeja Vrata Bosne. Slijedilo je stručno iskapanje koje je dalo iznimne rezultate.
Lokalitet je dokumentiran, površina fotogrametrijski snimljena za 3D modeliranje, a svi su ingoti pažljivo izvađeni i pohranjeni u kade s destiliranom vodom do početka konzervacije.
Predstoje detaljna kemijska i metalurška ispitivanja koja će, nadaju se stručnjaci, otkriti ne samo podrijetlo metala, već i potvrditi trgovačke puteve koji su još prije Krista povezivali Bosansku Posavinu sa srednjom Europom.
Ovaj nevjerojatan nalaz mogao bi zauvijek promijeniti razumijevanje uloge Posavine u antičkoj trgovini i gospodarstvu, otkrivajući da je ovaj kraj imao znatno veće značenje nego što se dosad vjerovalo.
Zbog vrijednosti nalaza i složenosti obrade, projekt se širi izvan granica BiH u konzervaciji i analizi ingota sudjelovat će i stručnjaci iz Slovenije, Njemačke, Francuske i Austrije.
Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne zahvaljuje Hrvatskom restauratorskom zavodu, arheolozima i HGSS-u na stručnoj pomoći.
Posebna zahvala ide Peri Matkiću, koji već više od 40 godina neumorno traga za tragovima prošlosti i svakim otkrićem obogaćuje kulturnu baštinu Posavine.
