Postoji knjižnica koju nitko ne vidi

Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH je i prije kraja 2016. uspjela ispuniti svoj izdavački plan - snimiti 100 naslova. Kad je riječ o otkupu knjiga od Knjižnice slijepih Zagreb (udovoljavanje kulturnih potreba Hrvata iz BiH), umjesto planiranih 50, otkupljeno je 100 naslova. Ukratko, programe koje su planirali u 2016. su i realizirali, piše sarajevsko Oslobođenje.

Naime, uz to, uspješno odradili, iako nije bio u planu, i II međunarodni sajam knjiga u Podgorici. Realizirali i projekte s federalnim ministarstvima kulture i sporta i obrazovanja i znanosti, dok se grant Ministarstva civilnih poslova od 85.000 KM (ostvarivanje programskih ciljeva i realiziranje projekta proizvodnje knjiga “Čitam, dakle slušam”) privodi kraju.

A kakva će biti 2017? ''Ništa spektakularno'', kaže Oslobođenju Sakib Pleh, direktor Biblioteke, što znači da će sve ići po ustaljenoj shemi, tj. da će Federalno ministarstvo obrazovanja raspisati javni poziv za sufinanciranje institucija kulture od značaja za BiH, kao i MCPBiH, a u nacrtu proračuna KS-a su vidjeli da su ostali na istim osnovama kao i u 2016: to je 60.000 KM za godinu, odnosno 5.000 KM mjesečno.

Bez obzira na to što se radi o specifičnoj i jedinstvenoj instituciji kulture u BiH, ona se nekako doima ''nevidljivom'', navodi Oslobođenje, a Pleh potvrđuje izrečeno i kaže da koliko god da se ''mi trudimo u Biblioteci da budemo što vidljiviji, da se što više vidimo, pojedini organi vlasti to izgleda ne vide iako smo mi u zadnja dva mjeseca, zaista, imali značajne posjete''.

Tako se prvi put desilo da Biblioteku posjeti predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH. Bio je to Safet Softić. Marinko Čavara je prvi predsjednik Federacije koji je posjetio Biblioteku. I pored izrečenih pohvala, Pleh kaže da se to ''eto, uglavnom, opet, nekako ne vidi dovoljno'', ali i da mora spomenuti da ''smo mi nakon posjete Marinka Čavare u jednom danu imali učlanjenje u našu biblioteku 74 lica iz Bijeljine''.

U zadnje vrijeme se često događa da se slijepa lica iz Hrvatske učlanjuju u Biblioteku, saznaje se od direktora, koji pojašnjava da je to vjerojatno zato što su sve njihove usluge svim korisnicima širom svijeta besplatne. Poslovi se, dakle, povećavaju, ujedno, i napori.

''Što se tiče nas u Biblioteci, uvijek smo tu da radimo, ali evo dogodi se da neka razina vlasti to ne zna prepoznati'', kaže Pleh i dodaje kako se nada da će biti više razumijevanja u 2017.

Kad je u pitanju Memorandum o razumijevanju s ciljem podrške radu institucijama kulture od posebna interesa i značaja za BiH, naglašava da je u njegovu uvodnom dijelu jasno navedeno sedam institucija, gdje je i Biblioteka, i da je rečeno da sve trebaju imati podršku. U prošloj godini Biblioteka je nije imala.

Apliciranjem na grantove i javne pozive prvo se pokrivaju najnužniji troškovi (proizvodnja knjiga, plaće, režije, repromaterijal).

''Mi ne gubimo vrijeme, na svaki javni poziv koji se odnosi na bibliotečko-izdavačku djelatnost apliciramo'', kaže Pleh i dodaje kako su pri kraju realizacije financijski podržanog projekta od USAID-a od 29.500 KM (snimanje 12 brojeva časopisa Svjetlo misli).

Knjižnici je uvijek najpotrebniji repromaterijal, a on se ne može nabaviti ovdje, zatim ambalaža za slanje knjiga korisnicima širom svijeta koja je skupa... Naravno, treba osigurati i plaće radnicima. Za glumce koji čitaju knjige direktor ima samo riječi hvale i zahvale i više ih ne zove volonterima, nego dobrovoljnim darivateljima glasa, među kojima najdulji ''staž'' ima Vedrana Seksan.

''Ona toliko godina dolazi da čita bez i jednog jedinog feninga, a toliko je knjiga, zaista, pročitala da je ne mogu nikako zvati volonterom, jer volonter je netko tko dođe dva-tri dana da nešto uradi i završi, a ona više od 12 godina dolazi u Biblioteku i podari svoj glas njezinim korisnicima. U zadnje vrijeme naši korisnici više ne pitaju je li Orhan Pamuk napisao ‘Zovem se Crvena’, nego je li Vedrana Seksan pročitala knjigu ‘Zovem se Crvena’'', kaže Pleh.

Navodi kako imaju sreću da im godinama pomažu dvije nevladine organizacije iz Švedske (Aktiva Synskadade i Radio Jelphen).

''Ipak, ono što ostaje izvjesno i u 2017. je da će slijepa i slabovidna lica i dalje puno čitati, 'njima je Biblioteka jedini prozor u svijet, drugog nemaju'. I dalje biti najpošteniji korisnici biblioteke koja nema niti članarine ni zakasnine. I, naravno, i dalje će im netko čitati knjige'', piše Oslobođenje.