Pomjeranje kazaljki može imati smrtni ishod
U noći između subote na nedjelju ponovo će se pomjerati kazaljke, i to za sat unazad.
Prije 20 godina su na Zapadnoj obali u Izraelu poginule tri osobe zbog zimskog računanja vremena.
Sunce i politika – Zimsko računanje vremena je prirodno, po Suncu. Ljetno se uvodi zakonom, odnosno ukazom i uglavnom je stvar politike jedne zemlje.
Neke zemlje ne pomjeraju kazaljke – Rusija, Kina, Indija, dio Južne Amerike, Južnoafrička Republika nikada ne pomjeraju kazaljke, već su stalno u režimu zimskog, prirodnog računanja vremena.
Igranje s vremenom – Prije osam godina Ruska Federacija je odlučila da trajno ostane na ljetnom računanju vremena. Ali ta odluka nije bila dugog vijeka, pošto su se vrlo brzo predomislili. Već 2014. ruska Duma je izglasala da se trajno koristi zimsko vrijeme.
Kontroverze oko utjecaja na zdravlje – Kad god se sat pomjera, unazad ili unaprijed, mnogi se žale da im nije dobro. Osjećaju se umorno, ispadaju iz ritma, mijenja se raspoloženje. Medicina se, međutim, nije egzaktno bavila ovim pitanjem, ali su pojedine studije ustvrdile da se organizam tome privikava 15-ak dana. U svakom slučaju, navode liječnici, pomjeranje kazaljki ima zanemarivi utjecaj na organizam u odnosu na rad po smjenama i promjene vremenskih zona.
Pomjeranje kazaljki sa smrtnim ishodom – U rujnu 1999. Zapadna obala je još bila na ljetnom računanju vremena, dok je Izrael pomjerio satove za jedan sat unazad. Napadači sa Zapadne obale su pripremili tempirane bombe i prokrijumčarili ih u Izrael. Međutim, pošto nisu znali za promjenu vremena, bombe su eksplodirale sat prije nego što su planirali, dok su ih još postavljali. Poginula su trojica napadača.
Povijest – Američki znanstvenik i političar Benjamin Franklin prvi je u 18. stojeću spomenuo mogućnost pomjeranja kazaljki kako bi se efikasnije iskoristio dan. Prva zemlja koja ga je poslušala i koja je na osnovu te ideje počela računanje vremena bila je Kanada. U Europi prva to čini Njemačka, a za njom i Francuska, Velika Britanija i Austrougarska i to za potrebe uštede energije tijekom Prvog svjetskog rata.
Sedamdesetih, kada je tijekom energetske krize nafta značajno poskupjela, pojedine države su ponovo uvele ljetno vrijeme iz istog razloga – da im više novca ostane u džepu. Kolike su zaista uštede, nema preciznih istraživanja, prenosi RTS.
