Pola pješčanih plaža moglo bi nestati

Polovica svjetskih pješčanih plaža mogla bi nestati do kraja stoljeća zbog porasta razina mora i drugih posljedica klimatskih promjena, a najpogođenije bi mogle biti obale Australije, Kanade, Čilea, Meksika, Kine i SAD-a, objavili su u ponedjeljak znanstvenici.

Mnoge plaže koje privlače turiste mogle bi se pretvoriti u kamene s porastom razina mora, vremenskim promjenama i zbog drugih faktora koji odnose pijesak s pješčanih plaža koje sada čine trećinu svih obala.

Procjenjuje se da bi veliki dijelovi plaža u gusto naseljenim područjima mogli nestati.

"Turistička odredišta kojima su pješčane plaže glavni turistički proizvod vjerojatno će biti suočene s teškim posljedicama", kaže obalni oceanograf Michalis Vousdoukas iz zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije u talijanskoj Ispri i voditelj istraživanja objavljenog u časopisu Nature Climate Change.

Osim što predstavljaju izvor prihoda pješčane obaje igraju i ključnu ulogu u očuvanju okoliša.

"Pješčane plaže važna su staništa koja pružaju utočište velikom broju životinjskih vrsta. One uz to i štite obale od djelovanja oluja pa bi bez pješčanih plaža drugi dijelovi okoliša mogli biti pogođeni djelovanjem valova i nadiranjem slane vode", dodaje Vousdoukas.

Porast razine mora ubrzao se proteklih desetljeća, a kao glavni uzrok izdvaja se termalna ekspanzija - širenje ugrijane vode i otapanje leda na kopnu poput ledenjaka i ledenih ploča.

Znanstvenici su analizirali satelitske snimke koje pokazuju promjene na obalama tijekom protekla tri desetljeća i te su trendove primjenili na dva moguća scenarija klimatskih promjena od kojih jedan uključuje umjereni utjecaj emisije stakleničkih plinova koji izazivaju klimatske promjene, a drugi visoku razinu emisije stakleničkih plinova koji rezultiraju snažnijim klimatskim promjenama.

Znanstvenici su procijenili da će do 2050. nastupiti gubitak od 13,6 posto do 15,2 posto svih plaža, što odgovara gubitku pješčanih plaža u duljiini od 36.097 do 40.511 kilometara. Do 2100. procjenjuju da će nestati 35,7 posto do 49,5 posto plaža koje obuhvaćaju 95.061 do 131.745 kilometara obale.

Australija bi po takvih scenarijima mogla izgubiti najviše pješčanih plaža - do 14.849 kilometara plaža do 2100. što predstavlja polovicu njezinih današnjih plaža.

Kanada bi mogla biti druga po gubicima pješčanih plaža s izgubljenih do 14.425 kilometara. Slijedi Čile s gubitkom do 6659 kilometara pješčanih plaža, Meksiko ( do 5488 km), Kina (do 5440 km), SAD (do 5530 km), Rusija (do 4762 km) i Argentina (do 3739 km), prenosi Hina.