Počinje suđenje za najdrskiju i najspektakularniju krađu desetljeća

Bila je to jedna od najspektakularnijih i najdrskijih provala proteklog desetljeća – i to nije samo najgore što se dogodilo Dresdenu, gradu kulture poznatom i kao Firenca na Labi, već i kulturnom nasljeđu čitave Saske.

U studenom 2019. lopovi su ukrali neprocjenjivo blago iz povijesnog muzeja Zeleni svod (Grünes Gewölbe). Državna zbirka umjetnina Dresden, kojoj je pripadala zbirka dragulja, jedan je od najpoznatijih muzeja u Njemačkoj. Navodni počinitelji su uhićeni, a 28. siječnja počinje proces protiv članova berlinskog klana.

Plijen „neprocjenjive vrijednosti"

Više provalnika je 25. studenog 2019. nasilno provalilo kroz prozor s rešetkama u Zeleni svod. Zapanjenost je izazvala prvenstveno brutalnost provalnika, koji očigledno nisu imali ni trunka poštovanja prema umjetnosti, piše Deutsce Welle.

U roku od nekoliko minuta sjekirom su razbili staklenu vitrinu i ukrali desetak komada dragulja iz tri povijesna kompleta iz vremena Augusta Jakog (1670.-1733.). Među njima je bio i „Saski bijeli" – bijeli dijamant od 48 karata.

Članovi berlinskog klana na optuženičkoj klupi

Nakon godinu dana istrage, koja je išla u svim smjerovima, sredinom studenoga 2020. došlo je do zaokreta u slučaju „Zeleni svod“. Specijalna komisija „Epaulette", osnovana nakon pljačke, je u velikoj raciji s oko 1.600 policajaca uhitila trojicu članova berlinskog klana Remo. Osim njih ubrzo su uhićena i braća blizanci, koji također pripadaju klanu. Šesti i posljednji osumnjičeni, Ahmed Remo, uhićen je 19. kolovoza 2021. Ahmed Remo je već 2020. odgovarao za provalnu krađu u berlinskom Muzeju Bode i pravomoćno je osuđen.

Gdje je plijen?

No, i dalje se ne zna gdje se nalazi neprocjenjivo vrijedna kolekcija dragulja – a navodni tragovi su svaki put vodili u prazno. Kolekcija dragulja je bila posebna znamenitost Zelenog svoda. Ukradene dragocjenosti su zapravo kraljevski dijamantni nakit, a među njima je grudna zvijezda poljskog Ordena Bijeli orao i mač optočen dijamantima.

Povjesničarka umjetnosti Ulli Seegers je ubrzo nakon pljačke za DW šokirana izjavila: „Prvo nisam mogla vjerovati, s obzirom da je Zeleni svod ne tako davno uz ogromne troškove bio lijepo obnovljen. Bio je to biser, riznica svjetske kulturne baštine." Kao povjesničarki umjetnosti srce joj je pucalo. „Ovo je zaista ogromna šteta, blago koje je vjerojatno nepovratno izgubljeno."

Na pitanje mogu li se izgubljeni dragulji možda ponovo pronaći, odgovorila je s pesimizmom: „Na osnovi mog iskustva na međunarodnom tržištu umjetnina na polju kriminala povezanog s umjetninama, vjerojatnost da se ova kolekcija dragulja nekad ponovo pronađe, takva kakva jest, je prilično malena."

Kada se radi o Dresdenskom blagu strahuje „da će gangsteri ovo jedinstveno kulturno blago uništiti", kako bi ga lakše prodali na ilegalnom tržištu, rekla je tada Ulli Seegers.

Koliko su dobro osigurani njemački muzeji?

Odmah nakon krađe počelo se postavljati pitanje sigurnosti njemačkih muzeja. A onda i tko je odgovoran za gubitak umjetničkog blaga. Ulli Seegers je za DW rekla: „Sigurna sam da trezor ispunjava međunarodne sigurnosne standarde." No, očigledno je da to nije bilo dovoljno, jer se u protivnom ne bi mogla dogoditi pljačka. Nisu muzeji visoko sigurnosne zone u zatvorima, rekla je Ulli Seegers.

Krađa u Dresdenu je „jedinstvena, nepovratna i ogroman gubitak za čovječanstvo“, rekao je stručnjak za sigurnost Stephan Zilkens u intervjuu za DW. On naglašava da se Zeleni svod mogao osigurati protiv totalnog gubitka. Kada bi se dragulji mogli prodavati bez ograničenja i da ne podliježu Zakonu o zaštiti kulturnih dobara – što nijedno ni drugo nije točno – on procjenjuje da bi na dražbi dostigli cijenu 150 do 200 milijuna eura.

Zeleni svod je državno blago

Zeleni svod u Dresdenu iz 16. stoljeća jedan je od najpoznatijih muzeja u Njemačkoj. 1723. je saski izborni knez i poljski kralj August Jaki izgradio riznicu. Od 2006. se ponovo nalazi u Dresdenskom dvorcu, nakon što su završeni opsežni restauratorski radovi.

Nakon što je ponovo otvorena s ponosom je predstavljena javnosti. Posjetili su je i ruski predsjednik Vladimir Putin (2006.) i američki predsjednik Barack Obama (2009.).

Kolekcija dragulja danas je izložena u dva odjela. Povijesni dio se nalazi u prizemlju Dresdenskog dvorca u osam autentično restauriranih prostorija. Na katu više u novom Zelenom svodu izloženi su posebni pojedinačni komadi. Zeleni svod je dobio ime po malahitno zelenoj unutrašnjosti.