Pijete li dovoljno tekućine?

Ljeto je doba kada se najviše podsjeća na važnost adekvatne konzumacije vode. Zbog visokih temperatura i pojačanog izlučivanja vode, treba posebno pripaziti na dovoljan unos tekućine.

Voda kao esencijalni životni sastojak ima čitav niz funkcija u organizmu. O važnosti vode puno govori činjenica da bez nje možemo preživjeti dva do maksimalno četiri dana, dok bismo bez hrane mogli preživjeti čak i do nekoliko tjedana.

Kod odraslih osoba više od 60 posto ukupne tjelesne mase čini upravo voda. U vodi su otopljeni različiti elektroliti koji održavaju ravnotežu u našem organizmu, a njom se prenose nutrijenti i izlučuju štetne tvari iz stanica. Uz pomoć vode, regulira se temperatura i pH tijela, te gotovo sve kemijske reakcije u organizmu zahtijevaju vodu.

Magistrica nutricionizma, mlada Mostarka, Nevena Pandža, na svojoj Facebook stranici Nutricioniziraj se često savjetuje o važnosti unosa vode u organizam.

Kako gubimo vodu iz tijela

''Nedostatak vode u organizmu ili dehidracija može uzrokovati umor, glavobolju i smanjenje koncentracije. Ne razmišljamo o tome, zar ne? Vodu iz tijela gubimo na različite načine: respiratornim putem, kroz kožu znojenjem, probavnim sustavom preko fecesa, te izlučivanjem pomoću bubrega u obliku urina. Još više tekućine gubimo znojenjem ljeti kada su visoke temperature ili kada vježbamo. U slučajevima proljeva, povraćanja ili povišene tjelesne temperature naš organizam gubi izrazito velike količine vode i elektrolita koje je potrebno nadomjestiti'', navodi Nevena na svojoj stranici, dodajući da svaki pojedinac ima različite dnevne potrebe za vodom.

''To ovisi o veličini i sastavu tijela, tjelesnoj aktivnosti, temperaturi i vlažnosti okoline. Svakodnevno bismo trebali unijeti onoliko tekućine koliko smo potrošili. Prosječna odrasla osoba koja ima dnevnu energetsku potrošnju od 2400 kcal na dan gubi otprilike 2,4 L vode'', kaže Nevena.

Koliko vode dnevno popiti

Popularna preporuka je da bi djeca trebala piti od pet do sedam čaša vode dnevno, a odrasli od osam do deset čaša vode dnevno. Kod sportaša i vrlo aktivnih osoba, te kod trudnica i dojilja potrebe su povećane.

Napitci koji sadržavaju kofein i alkoholna pića nisu dobar izvor vode budući da djeluju kao diuretici, pojašnjava Nevena, dodajući da je iznimno važno steći naviku unosa obične vode kroz cijeli dan, jer mnogi ljudi nesvjesno ignoriraju osjećaj žeđi.

''Bilo da ste u konstantnom pokretu ili većinom dan provodite za radnim stolom, napravite pauzu i osvježite se, a uz obroke i kavu servirajte si i čašu vode'', savjetuje Nevena.

Urin otkriva stupanj hidracije organizma

Na stranici se također može pronaći i test kojim na najjednostavniji način možete odrediti stupanj hidracije organizma. Kod osoba s normalnom bubrežnom funkcijom, razina hidriranosti organizma je povezana s bojom urina. Stručnjaci navode kako nam boja urina treba biti poput limunade, a ne poput soka od jabuke.

''Uzimanje određenih dodataka prehrani može uzrokovati tamniju boju urina koja nije povezana s razinom hidriranosti. Budući da dehidracija povećava rizik od bubrežnih kamenaca, savjetujem da obratite pozornost na ljestvicu boja. Vaš zadatak je da povežete svoju boju urina s najbližom bojom na ljestvici i očitate razinu hidriranosti koja pripada toj boji. Imajte na umu da se urin razrijedi zbog vode u wc školjci, tako da boju treba gledati na stijenci školjke. Kada dođe do dehidracije, bubrezi „štede“ vodu i izlučuju koncentriraniji urin. Što manje vode unosite, to je urin koncentriraniji, a time je i boja urina tamnija'', objašnjava Nevena.