Pašić: Bolonjski proces se do ožujka provodio na 'bosanski način'

U organizaciji Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti danas se u Mostaru održao okrugli stol na temu "Uloga studenata i studentskoga organiziranja u provedbi Bolonjskog procesa".

Tim povodom u izjavi za novinare federalni ministar obrazovanja i znanosti Damir Mašić kazao je kako je okrugli stol samo jedna od aktivnosti koju resorno ministarstvo provodi kada je riječ o viskom obrazovanju.

Po njegovim riječima, na okruglom stolu, na kojem sudjeluju predstavnici studenata, studentskih unija i udruženja, nevladinih i međunarodnih organizacija i predstavnici ministarstva, pokušat će se odgovoriti na mnoga otvorena pitanja, koja su prisutna od kada se krenulo s implementacijom Bolonjskog procesa, odnosno od 2003. godine.

"Mi u FBiH, nažalost, nemamo zakon o studentskom organiziranju kao ni zakon o studentskom standardu. Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti, u koordinaciji sa županijskim ministrima, pripremilo je određene prednacrte spomenutih zakona i danas bismo na okruglom stolu voljeli čuti od onih na koje će se odnositi ti zakoni što oni o njima misle", kazao je ministar Mašić.

On je istaknuo da je obrazovanje, od školskog do visokog, u nadležnosti županijskih vlada, te kako Federalno ministarstvo ima samo koordinacijsku ulogu, ali da, unatoč tomu, ne može ne reagirati na postojeće probleme.

"Danas imamo šest javnih sveučilišta, tri do četiri potpuno različita sistema implementacije Bolonjskog procesa. U FBiH imamo situaciju da studenti ne mogu ostvariti jedan od osnovnih postulata Bolonjskog procesa, a to je mobilnost, s obzirom na to da su različiti nastavni programi od sveučilišta do sveučilišta, čak i na srodnim fakultetima.

To je jedno konfuzno stanje koje je potrebno mijenjati", kazao je Mašić, dodavši kako je nužno započeti rad na usuglašavanju i ujednačavanju zakona o visokom obrazovanju na županijskoj razini s obzirom na to da je riječ o zakonima koji se na toj razini i usvajaju.

Na pitanje kako riješiti probleme vezane uz implementaciju Bolonjskog procesa, koji je u BiH na snazi od 2003. godine, ministar Mašić kazao je kako se u BiH prihvaćaju reforme po principu "grlom u jagode".

"Ljudi dođu s odličnom idejom, mi je prihvatimo bez ikakave analize i pripreme za njezino provođenje. Mi nismo znali u što ulazimo. Isti je slučaj i s devetogodišnjim obrazovanjem. Nažalost, moramo ispravljati greške koje su napravljene već prije deset godina, moramo nastojati da popravimo i poboljšamo stanje koje trenutno imamo", kazao je ministar Mašić.

Rektor Univerziteta 'Džemal Bijedić' u Mostaru Sead Pešić komentirajući implementaciju Bolonjskog procesa kazao je kako nitko ne može biti zadovoljan kada je riječ o tome procesu i njegovoj provedbi.

"Davno smo potpisali povelju o provedbi Bolonjskog procesa, pa smo dugo iza toga čekali na okvirni zakon o visokom obrazovanju, koji je taj proces trebao uvesti u zakonske okvire. Nakon toga čekali smo na županijski zakon i praktično tek ove godine u ožujku dobili smo zakonski okvir u kojem možemo provoditi Bolonjski proces", kazao je rektor Pašić.

On je dodao kako se sve do ožujka ove godine Bolonjski proces provodio na "bosanski način", odnosno "nešto se provodi, nešto ne provodi i provodi se onoliko koliko se može".

Kada je riječ o Bolonjskom procesu i njegovoj implementaciji, potrebno je promijeniti puno toga jer do sad nisu stvoreni ni osnovni preduvjeti za pravu i istinsku reformu visokoškolskog obrazovanja. Osim toga, za Bolonjski proces, kao i za svaku reformu, potrebno izdvojiti i određena sredstva, kazao je Pašić.

"Bolonja stavlja studenta u srce problema, promovira interaktivni rad u malim grupama, za što je potrebno osim studenata i asistenata i dosta sredstva. Traži se praktičan rad, a mi nemamo laboratorije i sve ono što nam je potrebno da provodimo taj proces", zaključio je rektor Pašić.

Na današnjem okruglom stolu trebalo bi biti riječi i o načinu formiranja studentskih unija u suradnji sa sveučilištima i fakultetima, te o njihovom utjecaju na proces donošenja odluka. Osim toga trebalo bi biti riječi i o ulozi izvršne i zakonodavne vlasti u unaprjeđenju uvjeta za mlade, s posebnim osvrtom na studentsku populaciju.