Ovako je izgledala žena iz ledenog doba
Istraživanje DNK iz drevnih ljudskih kostiju pomoglo je znanstvenicima da otkriju tajne čovjeka iz ledenog doba. Nakon analize genoma 51 osobe koje su živjele u periodu između 45.000 i 7.000 godina p.n.e. rezultati su otkrili detalje o ljudima koji su tada živjeli, kao što je boja kože ili očiju.
Studija koja se našla i u časopisu "Natural journal" pokazala je da su drevne migracije bile veoma složene poput i onih u skorije vrijeme.
''Zato što smo proučavali veliki broj drevnih ljudi i njihove ostatke, u mogućnosti smo da na osnovu toga rekonstruiramo kako se populacija mijenjala tiejkom vremena'', rekao je profesor David Rike s Harvarda u Bostonu.
Profesor i ostali istraživači pronašli su dokaz da drevni ljudi koji su pripadali jednoj od najbitnijih europskih kultura tzv. orinjačkoj kulturi, koja pripada mlađem paleolitu i obuhvaćala je prostor Europe, Bliskog istoka i sjeverne Afrike, su raseljeni zbog druge grupe ljudi koji su pripadali gravetijenu (kultura mlađeg paleolita, naziv dobila po La Garvetu u Dordonji).
''Istraživanja posljednje petine moderne povijesti ljudskog stanovništva, otkrila su da su masovna kretanja u neolitskom periodu i brončanom dobu najviše utjecala i tranformirala genetski "pejzaž" Europe'', rekao je Rike.
Analiza gena drevnih ljudi iz ledenog doba koji su naseljavali Europu, pokazuju da su imali taman ten i smeđe oči. Prije samo 14.000 godina počela je da se širi plava boja očiju, kao i blijeda koža.
Rana europska populacija posjeduje više sličnosti sa neandertalcima nego današnji ljudi, s obzirom na ideju da je veći dio DNK koji smo naslijedili od neandertalaca imao štetne efekte, pa znanstvenici smatraju da je vremenom došlo do gubljenja ovog nasljeđa putem prirodne selekcije.
Ono što je jasno je da većina moderne populacije nudi samo nejasne uvide u prošlost, jer je njihova gentika oblikovana relativno nedavnim migracijama, prenosi RTRS.
