Otvorena Zavičajna knjižnica u Grudama

Matica hrvatska, Ogranak Grude, u petak uvečer organizirala je kulturnu manifestaciju “Uskrs s Maticom hrvatskom u Grudama 2016” koja je održana u Hrvatskom kulturnom domu Antuna Branka Šimića.

Tom je prigodom upriličena izložba knjiga autora i nakladnika podrijetlom iz te općine, koju je otvorio pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i športa u Vladi Republike Hrvatske prof. dr. sc. Srećko Tomas.

Inicijativa je bila osnovati Zavičajnu zbirku u grudskoj Gradskoj knjižnici, te su mnogi autori podrijetlom iz općine Grude i oni koji žive u Grudama i okolici darovali svoje knjige u knjižnicu svoga zavičaja.

U sklopu manifestacije predstavljen je i roman „Ti si moj anđeo“, najmlađe grudske spisateljice Anamarie Alpeza, a uz autoricu, o samom romanu nadahnuto je govorio recenzent prof. Mate Grbavac i sama autorica koje je zahvalila svima koji su joj pomogli, od Matice hrvatske Ogranak Čitluk, koja je bila izdavačem do prof. Grbavca koji je bio recenzent i lektor toga romana.

O ideji, knjigama i autorima te nakladnicima koji su zastupljeni u knjižnici govorili su voditeljica grudske knjižnice Snježana Barić, te franjevac i akademik fra Andrija Nikić i načelnik općine Grude Ljubo Grizelj.

Predsjednik Hrvatskog kulturnog društva (HKD) Napredak u Mostaru, akademik fra Andrija Nikić je uz uskrsnu čestitku i sjećanje na velikana pisane riječi Antuna Branka Šimića, učenika Franjevačke gimnazije na Širokom Brijegu, čije ime nosi i Hrvatski kulturnog dom u Grudama, svima zaželio dobrodošlicu i zahvalnost za darovane tiskovine Zavičajnoj zbirci.

Iznoseći Isusovu prispodobu o talentima koje je gospodar podario svojim slugama, fra Andrija je kazao kako je i ovo pokazatelj da su ovdašnji književnici stostruko umnožili svoje talente.

''Ovo je najveći dar Knjižnici u pedesetoj godini njezina postojanja. Na prvome mjestu želim uspješno otvorenje Zavičajne zbirke i još jednu korisnu i lijepu vašu knjigu na njezinim policama'', poručio je fra Nikić.

Svake hvale je, smatra on, vrijedno osnivanje Zavičajne knjižnice, odnosno Zavičajne zbirke u kojoj će se prikupljati sve ono što je vezano uz osobe koje su rođene na području općine Grude, ili negdje drugdje, ali su svojim djelima vezani uz Općinu i te ljude.

''Zavičajna zbirka je sustavno prikupljena, uređena i obrađena knjižnična građa koja se svojim sadržajem odnosni na zavičaj. U širem smislu zavičajnoj zbirci pripada i građa koja je objavljena, tiskana ili nastala na teritoriju zavičaja'', objasnio je fra Nikić.

Napomenuo je kako zavičajna građa mora biti izdvojena iz općeg fundusa knjižnice te poslužiti svama koji će se time baviti za izučavanje djela svih književnika čija se djela nalaze u Zavičajnoj zbirci.

''To je jedna od glavnih zadaća narodnih knjižnica. S vremenom tu će se naći ono što su pisali, slikali i snimali pojedinci. To je dugoročna akcija, ali će postati nezaobilazna i vrijedna banka podataka'', mišljenja je fra Andrija.

Iznio je ideju o prikupljanju građe za budući leksikon, a moguće i Enciklopediju grudske općine u kojoj bi zasluženo mjesto imali i kulturni stvaratelji čija se djela nalaze u Zavičajnoj zbirci.

''Trebamo raditi i zaraditi, ‘u znoju lica jesti kruh’. U tom smjeru su nam potrebne tri stvari: posao, kruh i stan. Zvanja su različita. Netko je na njivi, netko u školi, netko na župi, netko na fakultetu, netko u Domu zdravlja, netko u uredu, netko u tvornici... Svuda i posvuda ljudi traže izvor zarade za svoju egzistenciju. Svima ne uspijeva udvostručiti talente, a netko ih i zakopa lijenošću'', kazao je fra Andrija.

Mi smo sluge, zaključio je on, kojima je gospodar predao golemo blago i mi ga ne smijemo zakopati, poput onoga lijenog sluge.

''Talenti su naravni i nadnaravni darovi, koje nam je Stvoritelj razdijelio, svakome prema njegovim sposobnostima. Povećanje darova je odgovorno življenje svakoga, uvijek i posvuda. Svi smo Božji dužnici i svi ćemo polagati račun! Živimo li plodno ili promašeno. Svakom je dano znati, što znači živjeti dobro, a što živjeti promašeno. Savjest je božanska vaga u čovjeku'', kazao je u svom govoru fra Andrija.

Prigodnim govorom ovu je izložbu otvorio prof. dr. sc. Srećko Tomas, pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i športa u Vladi Republike Hrvatske, a s prof. Tomasom je bio i njegov kolega, također pomoćnik ministra u istom ministarstvu, Imoćanin Momir Karin. Prof. Tomas je kazao kako je njihova nazočnost znak čvrste povezanosti Gruda i Imotskoga.

U svome obraćanju nazočnima načelnik Grizzelj je kazao kako se čini da je predviđeni prostor za Zavičajnu zbirku već postao tijesan i kako treba razmišljati o puno većem prostoru. Govorio je o ideji i realizaciji preseljanja Narodne knjižnice iz neuvjetnih prostorija u koje je prije bila smještena u ove preuređene i adaptirane prostore Hrvatskoga kulturnog doma Antuna Branka Šimića.

Dio autora i nakladnika bili su nazočni ovoj lijepoj kulkturnoj priredbi, a Knjižnica ostaje otvorena za sve one koji nisu do sada poslali svoje knjige, a i onima do kojih zov grudskih kultunjaka nije dopro. Napomenimo kako je iz općine Grude poteklo više od 80 autora čija su djela zastupljena ili će biti u Zavičajnoj zbirci. Matica hrvatska Ogranak grude zajedno s grudskom Gradskom knjižnicom zahvalna je svima koji nisu zaboravili svoj zavičaj. Suradnja se nastavlja!

U dijelu glazbenog programa nastupili su učenici Osnovne glazbene škole Grude. Njihov tamburaški sastav pod vodstvom prof. Zvonimira Pejića izveo je skladbe Arsena Dedića na temu iz serije „Prosijaci i sinovi“, a Ela Mila Bošnjak, učenica VI. r. OGŠ “Grude“, na gitari je odsvirala Juan Buscaglia „Adrianita“. Sjajno kao i uvijek su s nekoliko ganga nastupili i grudski gangaši.

Program je odlično vodila Zorana Grizelj.