Otvorena izložba kamenih spomenika Franjevačkog muzeja Tomislavgrada

U sklopu duhovno-kulturne manifestacije "Dani sv. Nikole Tavelića" u ponedjeljak je u samostanskome klaustaru otvorena izložba pod nazivom "Antička zbirka kamenih spomenika Franjevačkoga muzeja Tomislavgrad".

Kako je na otvaranju izložbe kazao gvardijan Franjevačkoga samostana fra Sretan Ćurčić, kameni spomenici pronađeni na području Duvanjskog kraja bit će privremeno izloženi u samostanskom klaoustoru do izgradnje lapidarija koji se gradi u sklopu Franjevačkog muzeja "Fra Jozo Križić" u Tomislavgradu.

Gvardijan Ćurčić govorio je o prvotnoj ideji organiziranja izložbe kamenih spomenika iz fundusa sarajevskoga Zemaljskoga muzeja, pronađenih na području Tomislavgrada s kraja 19. i na početku 20. stoljeća, pohranjenih u Zemaljskome muzeju, kazavši kako je zatraženo 28 kamenih predmeta, no odobreno je samo njih osam, nakon čega se odustalo od te ideje i organizirana je spomenuta izložba.

Prema riječima kustosa spomenutog muzeja Stipana Dilbera, većinu tih spomenika sačuvali su duvanjski franjevci a isti datiraju iz rimskog razdoblja od 1. do 4. stoljeća jer je iz tog vremena ostalo najviše toga sačuvanog i zapisanog na kamenu.

''Najpoznatiji kameni spomenik iz tog razdoblja je kamena ploča pronađena 70-tih godina prošlog stoljeća pri istraživanju kasnoantičke bazilike u Prisoju'', kazao je Dilber.

Na tom lokalitetu pronađena je i Rimska ploča, na kojoj se spominje Delminencium, a u arheološkom zapisu opisana je kao nova epigrafska potvrda Delminiuma s Duvanjskog polja.

Kada su u pitanju lokacije gdje se nalazi ostavština iz rimskog vremena, kustos je naveo nekoliko poznatih rimskih naselja gdje su pronađeni ostaci iz tog vremena poput Rimskog foruma, gdje je sada prostor Duvanjske bazilike, već spomenuti prostor groblja Karaule, zatim lokacije kod Borčana, Crvenica, Prisoja, Šujice, Letke i sl.

''Svaki kameni spomenik iz Rimskog doba ima svoje značenje iz kojeg se može iščitat život stanovništva tog vremena'', zaključio je Dilber.