Otkriven najraniji primjerak svetog kalendara drevnih Maja

Arheolozi u Gvatemali su među fragmentima drevnog murala otkrili najraniji primjerak "svetog" kalendara Maja.

Na jednom sićušnom ulomku murala, koji je nekoć krasio zid hrama, ispod crne točke i pune crte vide se tragovi životinjske glave, što su simboli koji predstavljaju "7 jelen" (jedan od 260 dana u kalendaru).

Tisuću godina ranije

I ranije su u Srednjoj Americi pronađeni povijesni zapisi ovog "svetog" kalendara, ali ih je bilo jako teško sa sigurnošću datirati. Ovaj novi nalaz je vrlo rijedak primjer jasnog hijeroglifskog dana u godini, koji je nastao negdje između 200. i 300. godine prije Krista, odnosno više od tisuću godina ranije nego drugi kalendarski hijeroglifi pronađeni u Gvatemali.

Arheolozi smatraju da je kalendar bio u upotrebi mnogo prije nego što je ovaj datum zapisan, piše Science Alert.

Pročitajte još

Arheolozi pronašli selo u kojem je Isus nahranio 5.000 ljudi i hodao po vodi!?

"Ovi dokazi pokazuju da više ne možemo izdvojiti jednu regiju Mezoamerike, kao što je Oaxaca, kao polazišnu točku zapisivanja ili bilježenja kalendara", navode autori istraživanja.

Arheolozi su ovaj fragment s datumom "7 jelen" pronašli u temeljima piramide Las Pinturas, koja se nalazi u San Bartolu u Gvatemali. Piramida ima nekoliko povijesnih slojeva civilizacije Maja, naslaganih jedan na drugi, a najstariji potječe iz 800. godine prije Krista.

Piramida je posljednji objekt izgrađen na tom lokalitetu, a poznata je po oslikanim muralima koji prikazuju mitologiju Maja. Ispod piramide se nalazi nekoliko drugih starijih građevina. Arheolozi su 2005., tijekom iskapanja petog sloja konstrukcije, otkrili ostatke zidova na kojima su se nalazili najraniji dokazi hijeroglifskog pisanja u regiji Maja.

Sveti kalendar 

Tijekom naknadnih iskapanja istoga sloja otkriven je vjerojatno najraniji primjerak hijeroglifskog kalendara te drevne civilizacije. Fragmenti oslikane žbuke vjerojatno su nekada bili dio zidnog murala, koji je na nekim dijelovima bio oslikan bojama, a na drugima je imao crne linije. Dan "7 jelen" je, na primjer, napisan crnom crtom.

Poznato je da su Maje imale 260-dnevni "sveti" kalendar koji i danas koriste neke autohtone zajednice. Kalendar ima 20 dana koji se ponavljaju 13 puta godišnje. Nakon dana "7 jelen" slijede "8 zec", "9 voda" i "10 pas".

Gornji ulomak je hijeroglif koji jasno pokazuje glavu jelena. Iznad ove glave, koja je uokvirena jednostavnom pozadinom, nalazi se broj 7 s crtom i točkom. Donji fragment, koji se nalazi neposredno ispod kalendara, uključuje još jedan hijeroglif nepoznatog značenja. Pozicija datuma sugerira da on služi kao neka vrsta natpisa za ono što je prikazano ispod.

Moguće je da jelen predstavlja i neko ime jer su Maje ponekad dobivali imena po kalendarskim događajima. Arheolozi međutim smatraju da se vjerojatnije radi o datumu.

Istraživanje naziva An early Maya calendar record from San Bartolo, Guatemala objavljeno je u časopisu Science Advances.