U bazilici Svetog groba otkriven drevni oltar
Izraelski istraživači vjerojatno su otkrili drevni oltar u bazilici Svetoga groba u Jeruzalemu koji je stoljećima bio skriven od očiju javnosti i smatraju da je kamena ploča koju turisti već dugo koriste za urezivanje grafita ostatak iz Križarskih ratova, piše Hina.
Riječ je o kamenu stiješnjenom uza zid stražnjeg hodnika jeruzalemske crkve Svetoga groba dimenzija 2.5 x 1.5 metara. Kamen se pokazao puno dragocjenijim kada je, tijekom nedavne obnove crkve, tradicionalnog mjesta Isusova raspeća i pokopa, otkrivena i njegova druga strana. Naime, jedna je strana kamene ploče išarana grafitima, a na drugoj su ostaci ornamenata.
Oltar je zamijećen zahvaljujući radovima za podupiranje edikule (malenog svetišta u grčkoj i rimskoj arhitekturi) koja štiti mjesto na kojemu je pokopan Isus. Istraživači vjeruju da ornamenti koje su otkrili na skrivenom dijelu ploče ukazuju na to da se radi o dijelu ukrašenog pročelja visokoga srednjovjekovnog oltara iz križarskih vremena.
"Sada ne možete vidjeti te složene krugove s tragovima sitnih, fino izrađenih komadića mramora i stakla", rekao je Amit Re’em iz Izraelske uprave za starine koji je nadzirao restauratorske radove. Re’em je i stručnjak za srednjovjekovnu arheologiju pa je konzultirao literaturu koja mu je pomogla u potrazi za kamenjem sa sličnom ornamentikom.
"Ovo je nevjerojatan artefakt", rekao je Re'em, koji je istraživanje proveo s povjesničarom Ilyom Berkovichom sa Sveučilišta Ludwig Maximillian iz Münchena.
Pojasnili su da je riječ o jedinstvenoj metodi ukrašavanja koja kombinira klasičnu, bizantsku i ranoislamsku umjetnost. Za nju je karakteristično da se fino rezane pločice od šarenog mramora koriste za popunjavanje kružnih gravura na kamenu. Znanstvenici su kazali da su oltari sa sličnim geometrijskim uzorkom pronađeni u crkvama u Rimu iz 12. i 13. stoljeća.
"Crtež sa savršeno umetnuta četiri kruga oko jednoga središnjeg kruga bio je karakterističan za obitelj Cosmati, rimske obrtnike koji su radili za papu", pojasnio je Re'em. Vjeruju da jeruzalemsko otkriće odgovara ranijim arheološkim nalazima i izvještajima hodočasnika o križarskoj posveti crkve i oblikovanju njezina glavnog oltara 1149. godine.
Oltar su koristili katolički svećenici za svoje mise sve dok križari nisu napustili Jeruzalem, smatra Re'em. Dodaje da ga je kasnije koristila grčka Pravoslavna Crkva sve dok zdanje nije oštećeno u požaru 1808. godine i zaboravljeno do nedavne obnove.
Izraelska udruga za arheološka istraživanja nalaze istraživača bi trebala objaviti do kraja godine.
