Oprez, ove bolesti liječnici najčešće godinama ne uoče!

Bolestan čovjek ima samo jednu želju - ozdraviti, no što ako mu nitko ne priznaje njegovu bolest. U idealnom svijetu za dijagnozu bi trebalo nekoliko dana, no dr. House postoji samo na TV-u, a u praksi liječnici imaju na tisuće pacijenata, pregledi se čekaju mjesecima i čovjek mora biti sam svoj liječnik da bi ubrzao proces.

Čak i kod lakših bolesti, brza dijagnoza može učiniti značajnu razliku u liječenju, no postoje ona stanja koja zbog zbunjujućih simptoma ostaju nedijagnosticirana godinama, a britansko je Ministarstvo zdravlja izdvojilo upravo takve, kao i prosječno vrijeme koje je potrebno da se potvrde:
Endometrioza - 7 i pol godina

Najčešće pogrešne dijagnoze ove bolesti su menstrualne tegobe kod mladih žena te sindrom iritabilnog crijeva kod onih starijih. Simptomi uključuju iznimno bolne menstruacije, probleme s mokraćnim mjehurom obično u vrijeme menstruacije, bol tijekom seksa, neplodnost.

Ovo bolno stanje uzrokuje širenja tkiva maternice izvan tog organa, što uzrokuje krvarenja i bol na drugim mjestima u doba menstruacije. Tkivo se najčešće širi na jajnike i crijeva, no moguće je i da se pronađe negdje dalje. Odgoda dijagnoze se obično povezuje s oklijevanjem liječnika da liječe ono što smatraju menstrualnim bolovima. Zlatni standard u otkrivanju je laporoskopija - pogled u abdomen uz pomoć kamere. Također, velik je problem i neupućenost žena u ovo često stanje.
Hepatitis - 20 do 30 godina

Najčešća pogrešna dijagnoza je kronični umor. Simptomi su neobjašnjiv i stalan umor, bol u zglobovima, bol ispod desnog rebrenog luka, oslabljena koncentracija. U kasnijim fazama bolest javlja se osjećaj svrbeža, žutilo kože, bol u trbuhu i mučnina. Virus hepatitisa C prenosi se zaraženom krvi (primjerice prije 91. se nije testirala transfuzijska krv na taj virus).

Bolest koristi stanice jetre kako bi se replicirao, zbog čega ona postupno prestaje normalno funkcionirati što vodi cirozi. Tek trećina ljudi imala je jasne simptome na početku bolesti, a razumno je za očekivati da netko bude zaražen i do 20, 30 godina da to ni ne zna, zbog čega bolest zovu "tihim ubojicom". Riskantnom skupinom za dobivanje bolesti smatraju se ljudi koji su prije 91. primili transfuziju, intravenozni ovisnici o drogama, ljudi koji su se tetovirali ili imali stomatološke zahvate u nesteriliziranim uvjetima. Ako se ne liječi, bolest skraćuje život u prosjeku od 10 do 15 godina.
Celijakija - 13 godina

Najčešća pogrešna dijagnoza su teške menstruacije koje uzrokuju anemiju, sindrom iritabilnog crijeva, neprikladna prehrana. Simptomi uključuju anemiju, umor, bol u trbuhu, proljev, gubitak kilograma. Celijakija je sve češća bolest, a prema procjenama liječnika ima je svaki stoti.

Uzrok joj je reakcija imuniteta na gluten, protein koji se nalazi u pšenici, ječmu, raži i zobi, a proizvodi upalu te izaziva oštećenje crijeva. Posljedica može biti teška anemija zbog smanjene apsorpcije nutrijenata kroz probavni sustav, ali i osteoporoza zbog neodvoljnog unosa kalcija, kao i rak crijeva uslijed učestalih upala.
Osteoporoza - 10 do 20 godina

Najčešća pogrešna dijagnoza je osteomalacija, poremećaj mineralizacije kostiju uslijed nedostatka vitamina D. Simptomi su lomovi kosti kod manjih ozlijeda, kao i bolovi u kralježnici. Koštano se tkivo kod zdravih ljudi stalno proizvodi i zamjenjuje, no to se ne događa jednakom brzinom kod onih s osteoporozom.

Oni u rizičnoj skupini, poput žena u menopauzi ili ljudi koji su dugo koristili steroide, svakako bi redovito trebali ići na denzinometriju - test koji mjeri gustoću kosti. Petina oboljelih imala je tri i više prijeloma kosti prije konačne dijagnoze.
Hipotireoza - 5 godina

Najčešća pogrešna dijagnoza je depresija, stres, kronični umor, povišeni kolesterol, pretilost. Simpto su lupanje srca, dobitak na težini, depresija, bol u mišićima te zglobovima, osjetljivost na hladnoću, ispadanje kose, suha koža, napadaji panike. Do hipotireoze dolazi uslijed smanjenog rada štitnjače koja ne luči dovoljno hormona potrebnog za normalno funkcioniranje metabolizma.

Problem je u tome što četvrtina populacije ima neki oblik depresije, a pogrešne dijagnoze pogoršavaju psihičko stanje oboljelih. Hipotireoza nastaje zbog autoimune bolesti, raka štitne žlijezde ili nedovoljnog unosa joda, a gotovo 45 posto pacijenata u početnim je odlascima liječniku dobilo krivu dijagnozu. Bolest se potvrđuje jednostavnim testom krvi, odnosno razine hormona i antitijela.
Demencija - 4,5 godine

Najčešća pogrešna dijagnoza je depresija, stres, razdražljivost. Simptomi su promjene u moći koncentracije, poteškoće kod obavljanja svakodnevnih zadataka, promjena osobnosti. Oni koji postaju dementni prije 65-e godine života točnu dijagnozu obično ne dobiju punih pet godina.

Mlađi ljudi obično obole od demencije koja pogađa prednji dio mozga koja više uzrokuje promjene u ponašanju nego probleme s memorijom, zbog čega se zamjenjuje za psihičke teškoće. Čak i stariji ljudi s demencijom obično čekaju dvije godine do dijagnote koja se postavlja skeniranjem mozga.