Objavljuju se neobjavljeni rukopisi Jovana Dučića

U Muzeju Semberije u Bijeljini u petak će biti otvorena izložba neobjavljene rukopisne zaostavštine Jovana Dučića.

Naziv ove izložbe koju će publika moći da vidi do 16. rujna je "Po/r/uke prošlosti – ogledalo današnjeg identiteta: neobjavljena rukopisna zaostavština kneza srpske poezije", prenosi Srna.

Autor izložbe, knjižničar iz Bijeljine Jelena Kalajdžija, kaže da je postavka zamišljena kao kulturno-povijesni hod kroz početak 20. stoljeća, uokviren Dučićevom rukopisnom zaostavštinom do sada neotkrivenoj javnosti.

"Ovaj opus nađen je unutar obimnije zaostavštine profesora Petra Bubreška, koji se gotovo cjeloživotno bavio Dučićem, osobno ga poznavao i prevodio njegove pjesme", rekla je Kalajdžija Srni.

Prema njezinim riječima, izložba obuhvaća dva korpusa, epistolarni i dokumentarni.

U prvom su pisma koja je Dučić primao iz diplomatskih, književnih i privatnih krugova ili ih je sam pisao, a u drugom su, osim službenih dokumenata i eseji iz različitih oblasti, nešto poezije, kao i privatna sveska simboličnog naslova "Moji datumi".

"Zahvalnost na činjenici da ovi papiri starije od stoljeća dolaze pred lice javnosti idu Episkopu Maksimu (Vasiljeviću) zapadnoameričkom, koji je preuzeo brigu o zaostavštinama obojice velikana", ističe Kalajdžija.

U Muzeju će, pored ostalog, biti izložena pisma Vladike Nikolaja Ohridskog (1932), pet pisama književnog kritičara Jovana Skerlića (1905-1914), Pera Slijevpčevića, književnog povjesničara (1938), Srpske Kraljevske Akademije povodom izbora Dučića za redovnog člana, i Dučićev odgovor Amademiji (1931).

Publici će biti predstavljano pismo Rumunjske Akademije povodom dodjele titule počasnog člana (1940), kucano pismo Jovana Dučića Milanu Stojadinoviću, ministru inostranih poslova: Razgovor s Musolinijem o italo-jugoslovenskim odnosima, Habsburzima, Dunavskom paktu, abisinskom pitanju (1935).

Izložba sadrži i Dučićeve rukopise "Amerika" sa dva dragocjena teksta "Stil", "O nama", "Beleške o sebi", "O sebi", "O Hercegovini", "Dnevnik jednog pesnika" i sveska "Moji datumi".

"Ono što je odraz čitanja Dučićevog kulturnog nasljeđa, ali i uopće talenat podneblja malog, ali vijekovno stamenog, smjelog i umjetnički nadarenog naroda jesu i slike akademskog slikara Nenada Todorovića iz Breze i amaterskog slikara Aljoše Buhe iz Zenice koji su ustupili svoje radove zarad upotpunjenijeg doživljaja ogledala današnjeg identiteta", kaže autorica izložbe Jelena Kalajdžija.

Prema njezinim riječima, nada da nove generacije ne zaboravljaju i ustrajavaju u njegovanju kulture pokazuju završni panoi izložbe na kojima su prikazane reakcije učenika bijeljinskih škola na čitanje Dučićevih djela. Otvaranje izložbe u Muzeju Semberije u Bijeljini je 5. kolovoza u 20.00 sati.

Jovan Dučić je bio bosanskohercegovački pjesnik i jedan od najznačajnijih simbolista. Rođen je u Trebinju, 17. veljače 1871. godine. Dučić je odrastao u Trebinju i Mostaru, gdje je pohađao osnovnu školu i nižu gimnaziju. Nakon školovanja u Somboru i učiteljevanja vratio se u Mostar, gdje 1896. zajedno s Aleksom Šantićem i Svetozarom Ćorovićem osniva književni časopis "Zora". Diplomatsku karijeru započeo je 1907, te ostatak života proveo u Carigradu, Sofiji, Rimu, Atena, Madridu, Kairu, Bukureštu.

Umro je u Americi 7. travnja 1943. godine i sahranjen je na pravoslavnom groblju "Sveti Sava" u Libertyvilleu, američkoj saveznoj državi Illinois.