Obilježena 52. godišnjica smrti Malcolma X: Da je živ, ponovo bi vodio istu borbu

U New Yorku je sinoć upriličen skup na kojem je obilježena 52. godišnjica smrti Malcolma Littlea, poznatijeg kao Malcolm X, borca za ljudska prava Afroamerikanaca.

Poštovatelji lika i djela Malcolma X okupili su se na mezaru tog aktiviste i odali mu počast polaganjem cvijeća i molitvama.

Aktivistica iz Engleske Shantyl Rogers je kazala kako ime Malcolm X-a za nju predstavlja sinonim slobode i ljudskih prava.

“Morao se boriti za prava crnaca u SAD-u. Da je on danas živ, ponovo bi bio nezadovoljan situacijom jer su crnci i imigranti i sada suočeni sa diskriminacijom i problemima. Među ljudima mora biti ljubav, bez obzira na boju njihove kože, to je Malcolmova poruka“, kazala je Rogers.

Građevinac Saadiq Abdul Qadir je istakao kako je Malcom X simbol borbe za društvena prava, a ne osobne interese i slavu, javlja Anadolija.

“Da je on danas živ, ponovo bi vodio istu borbu. On nije razmišljao samo lokalno, već globalno. Mi se danas moramo tako ponašati kako bismo svijet učinili ljepšim mjestom za život. On je bio i ostao inspiracija ljudi koji se bore za pravdu i slobodu. On je mijenjao sebe i društvo oko sebe, a nama to danas treba u istoj mjeri kao što je bilo potrebno u njegovo vrijeme“, kazao je Abdul Qadir.

I umjetnik Kev Lawrence je kazao da je došao da oda počast čovjeku koji je mnogo zadužio svijet.

Malcolm X je rođen u saveznoj državi Nebraska 19. svibnja 1925. godine. U ranom djetinjstvu oca su mu ubili bijeli rasisti, jer je bio član udruga za poboljšanje života Afroamerikanaca. Njegova smrt prikazana je kao nesretan slučaj, iako mu je glava bila odvojena od tijela. Kako Malcolmova majka nakon smrti muža nije mogla puno učiniti za sina, o njemu su se brinuli stariji brat i sestra. Malcolm je započeo život sitnog kriminalca. U dobi od 12 godina postao je štićenik Doma za nezbrinutu djecu države Michigan.

Kada je napunio 17 godina pušten je iz doma. Potom se zaposlio u putničkom vlaku kao perač posuđa. Kada je Malcolm stekao dovoljno novca, preselio se u New York kod rođaka. Ubrzo je postao jedan od najopasnijih nasilnika na ulicama Harlema. Već 1941. godine uhićen je i osuđen na deset godina zatvora zbog provale. Krađom se bavio kako bi mogao priskrbiti novac za drogu. Godine 1952. pušten je iz zatvora i nešto kasnije pridružio se pokretu Nacija islama (Nation of Islam).

Nedugo nakon što je postao član Nacije islama promijenio je svoje prezime u X. To je učinio u znak poštovanja prema svojim neznanim afričkim precima, koji su dovedeni u Ameriku kao robovska radna snaga. Poslije toga otputovao je na hadž, u muslimanski sveti grad Mekku.

Nakon povratka u Sjedinjene Američke Države odbacio je ideju da su svi bijeli ljudi đavoli, a što je ranije tvrdio i utemeljio vlastitu organizaciju nazvanu Organizacija afroameričkog jedinstva. Po utemeljenju ove organizacije Malcolm X je promijenio svoje ime u El-Hajj Malik El-Shabbazz.

Malcolm je 1965. godine ubijen dok je držao govor u New Yorku u kojem je kritizirao Elijaha Muhammada. Malcolma su ubila trojica muškarca za koje se ispostavilo da su članovi Nacije islama. Sva trojica su osuđeni i zatvoreni.

Malcolm X je ostao upamćen kao lider među muslimanima u SAD-u u to vrijeme, borac za ljudska prava i jedan od najuticajnijih Afroamerikanaca. Bio je najveći kritičar "bijele" Amerike i njenih zločina počinjenih nad crnim Amerikancima.