Južna hemisfera je već ušla u 2019. godinu

Ljudi širom svijeta opraštaju se s godinom koja je bila puna izazova za temeljne svjetske institucije, uključujući političke, trgovinske i vjerske saveze.

Pacifička otočna zemlja Kiribati prva je dočekala Novu godinu, slaveći 2019. s pomiješanim emocijama, nakon što je provela 2018. na čelu borbe protiv klimatskih promjena.

Kiribate čine atoli koji se nalaze u nivou mora i leže duž ekvatora koji presijeca tri vremenske zone, od kojih prva dočekuje Novu godinu 14 sati prije ponoći u Londonu.

Većina kopnene mase te zemlje, koju nastanjuje 110.000 stanovnika, ugrožena je rastućim nivoima mora koji su ugrozili neka priobalna sela. Rastući nivo oceana ugrozio je izvore pitke vode i pojačao je sumnje hoće li ta zemlja egzistirati u narednoj Novoj godini. Bivši predsjednik Anote Tong izjavio je da bi jedina budućnost za Kiribate mogla biti masovna migracija.

Nova godina je dočekana i u prijestolnici, Tarawi, crkvenim službama i diskretnim privatnim proslavama.

U Aucklandu, najvećem gradu na Novom Zelandu, deseci tisuća ljudi okupili su se oko gradske znamenitosti Sky Towera, dok je vatromet ispaljivan s vrha zgrade visoke 328 metara. Širom te otočne zemlje južne hemisfere, na tisuće ljudi izašlo je na plaže i gradske ulice, čime je postala prva država koja je uvela svijet u 2019. godinu.

Deseci tisuća ljudi okupili su se na tradicionalnom spektakularnom vatrometu u sidnejskoj luci, koji je prošarao nebo iznad australskog grada.

Policija je procijenila da se više od milijun ljudi okupilo u prepunoj sidnejskoj luci kako bi prisustvovali dočeku Nove godine na popularnim turističkim destinacijama u gradu, kao što su zgrada Sidnejske opere i Lučki most.

Više od milijarde ljudi promatralo je vatromet u Sydneyu putem TV ekrana.

Generalni tajnik UN-a Antonio Guterres uputio je sumornu novogodišnju poruku u kojoj se klimatske promjene nazivaju egzistencijalnom prijetnjom i upozorio je čovječanstvo da je "vrijeme da iskoristi svoju posljednju najbolju priliku". On je istaknuo rastuću netoleranciju, podijele i nejednakost koji rezultiraju da "ljudi dovode u pitanje svjetski poredak u kome nekolicina ima bogatstvo kao polovina čovječanstva".

''Postoje, međutim, razlozi za nadu. Na početku Nove godine budimo odlučni u suočavanju sa zajedničkim prijetnjama, u obrani ljudskog dostojanstva i bolje budućnosti - zajednički'', izjavio je čelnik Svjetske organizacije, prenosi agencija AP.