Nevesinje: Rodna kuća Safvet-bega Bašagića mamac za turiste

Rodna kuća istaknutog bosanskohercegovačkog pjesnika, prevoditelja, povjesničara i političara Safvet-beg Bašagića uz Carevu džamiju (džamiju sultana Bajazida Velije) koja je nacionalnim spomenikom odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH proglašena sredinom 2005. godine, smještena u uličici stotinjak metara iznad tog vjerskog objekta postala je najomiljenije mjesto obilazaka tokom posjeta Nevesinju.

Upravo širenje saznanja da je rodna kuća Safvet-bega Bašagića u veoma dobrom obliku sačuvana sve do sada razlog je što mnogi u Nevesinje dolaze isključivo iz tog razloga, da je obiđu. Da je tako najbolje svjedoči i podatak da je upravo ove sedmice najavljen dolazak veće grupe učenika iz Konjica i Mostara koji će u Nevesinju upravo posjetiti rodnu kuću Safvet-bega Bašagića.

Velika stara bosanska kuća, kaldrma u avliji, stara česma, prozori, pa čak i fasada obojena samo bijelim krečom zasigurno će svakog posjetitelja vratiti u neka davna vremena u što se uvjerila i ekipa agencije Anadolije tijekom svog boravka. U avliji kao da je vrijeme stalo.

"Sigurno je da je ovo jedna od najznačajnijih građevina osim vjerskih objekata, što se tiče džamija, koja se nalazi u Nevesinju i koja treba da bude simbol i pečat budućim generacijama koji treba da dođu i obiđu rodno mjesto i rodnu kuću jednog od naših najpoznatijih pjesnika u Bosni i Hercegovini. Safvet beg Bašagić rođen je 1870 godine u ovoj kući i ovdje je napravio prve korake. Ovdje je odrastao kao dječak i nakon ranog djetinjstva otišao je u Mostar da bi završio škole. Kao što znamo Safvet-beg Bašagić je jedan od prvih doktora u BiH koji je završio obrazovanje na Bečkom univerzitetu. Studirao je orijentalne jezike arapski i perzijski i 1910. taj doktorat obranio na Sveučilištu u Beču", kaže u razgovoru za Anadolu Agency Mehmed efendija Čopelj, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Nevesinje.

Kuća s pečatom ranijeg vremena

I efendija Čopelj tvrdi kako je interes za rodnom kućom Safvet-bega Bašagića sve izraženiji.

"U posljednje vrijeme, nekih pet-šest godina kada se već pročulo i saznalo za ovu kuću oni koji nisu bili sa tim upoznati dolaze na ovo mjesto i posjećuju ga. Zaista brojne delegacije, a posebno djeca i đačkog uzrasta, ali i studenti, svi drugi turisti koji ovdje dođu žele, odnosno izraze želju da posjete ovo mjesto gdje je rođen naš uvaženi pjesnik Safvet beg Bašagić. Medžlis Islamske zajednice Nevesinje će nastojati da preporuči svakom gostu i musafiru da osim naših vjerskih objekata, džamija, kao jedno od sljedećih mjesta nakon njih obavezno dođe ovdje i da vidi upozna se s kućom gdje se rodio Safvet-beg Bašagić. Sigurno će kada je vidi proraditi emocije ili sjećanje mnogih, koji će se vratit u to vrijeme kada je ovdje odrastao Safvet-beg Bašagić", kaže efendija Čopelj.

Kuća je u vlasništvu slikara Avdije Ćorića, ali efendija Čopelj kaže kako će Medžlis Islamske zajednice Nevesinje u skladu sa svojim mogućnostima pripomoći da ona bude reprezentativna posjetiteljima.

"Sigurno ako budemo u mogućnosti mi kao Medžlis Islamske zajednice Nevesinje dat ćemo sve od sebe da ovu kuću vratimo u prvobitno stanje, da ne kažemo da je renoviramo i da eventualno neke stvari koje su u stanju propadanja da ih obnovimo, da malo uredimo dvorište i sve ostale stvari koje treba izmijeniti. Kao što vidimo ova kuća podsjeća na staru bosansku kuću u orijentalnom stilu. To je kuća koja je nekada bila svojstvena kod onih obitelji, begovskih, odnosno onih ljudi koji su bili malo boljeg imovnog stanja. Upravo ovakve su te kuće bile i one daju pečat tog vremena i tog vakta", kaže efendija Čopelj.

Safvet-beg Bašagić jedna je od najmarkantnijih ličnosti moderne bosanske i bošnjačke književnosti i začetnik bošnjačkog nacionalnog preporoda početkom 20. stoljeća. Osnivač je mnogih listova, časopisa i nacionalnih društava. Safvet-beg Bašagić je 1900. publicirao Kratku uputu u prošlost Bosne od 1463. do 1850., koja je sve do pojave knjige Geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana Muhameda Hadžijahića bila standard proučavanja povijesti Bošnjaka.

Bašagićeva kolekcija islamskih rukopisa i starih knjiga koja je u posjedu Bratislavske Sveučilišne biblioteke je dio UNESCO-vog programa Memory of the World Programme.

Poeziju je počeo pisati još kao učenik sarajevske gimnazije, a na studiju u Beču priredio je za tisak prvu zbirku pjesama (Trofanda iz hercegovačke dubrave), a tada piše i prve znanstvene radove i prikuplja građu za povijest Bosne. 1. svibnja 1900. godine pokreće zajedno sa Edhemom Mulabdićem i Osmanom Nuri Hadžićem list Behar.

Od 1900. godine radi kao profesor arapskog jezika na sarajevskoj Velikoj gimnaziji, sve do 1906. godine, kada biva otpušten, pod izgovorom da nije položio profesorski ispit. Godine 1903. osniva društvo Gajret, a potom i društva El-Kamer i Muslimanski klub. 1907. pokreće list Ogledalo, a godinu dana kasnije odlazi u Beč i pristupa izradi doktorske disertacije "Die Bosniaken und Hercegovcen auf dem Gebiete der islamischen Literatur" koju je obranio 1910. godine i stiče stepen doktora ex linguis islamiticis.

Osim toga, Safvet-beg Bašagić prevodi tekstove njemačkih pjesnika (Heinrich Heine, Kraj tanahna šadrvana).

Iste godine izabran je za zastupnika u Bosanskom saboru i odmah potom, poslije smrti Ali-bega Firdusa, imenovan je za predsjednika Sabora. Na tom položaju ga je zatekao i slom Austro-ugarske Monarhije. Nakon rata, od 1919. godine radi kao kustos u Zemaljskom muzeju u Sarajevu sve do 1927. godine kada je umirovljen.

Umro je 9. travnja 1934. u Sarajevu i sahranjen u haremu Begove džamije.

Careva džamija uskoro i s munarom

Svako tko dođe u Nevesinje osim rodne kuće Safvet-bega bašagića želi da posjeti i Carevu džamiju (džamiju sultana Bajazida Velije) koja je nakon pet godina obnove u Nevesinju otvorena lani, kao druga džamija u tom hercegovačkom gradu.

Džamija je sagrađena između 1481. i 1512. godine i smatra se jednom od najstarijih džamija na prostoru Bosne i Hercegovine. Džamija je sagrađena na ime sultana Bajazida II (1481–1512) koji je bio blag i pobožan čovjek, pa je zato i dobio nadimak "veli" (sveti, dobri). Uz džamiju su sagrađeni mekteb, medresa i šadrvan. Džamija je minirana u aprilu, a porušena u junu 1992. godine.

Kakvi su razmjeri zločina počinjeni najbolje svjedoči da je kamen sa porušene džamije, ali i katoličke crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije, koja je također porušena, pomiješan i dislociran na zajedničku lokaciju. Uz pomoć Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine određeno je kojem je od objekata pripadao, te je vraćen i ugrađen u obnovu Careve džamije u obimu u kojem je to bilo moguće.

Privode se kraju i radovi na izgradnji munare careve džamije.

"Džamija je u punoj funkciji. Tu se obavljaju namazi, džume, klanjaju bajrami i ostali koji vjerski obredi kao što su teravije u ramazanu. Nastojat ćemo da u što skorijem vremenu završimo munaru da džamija bude u punom sjaju, da bude još jedan simbol ovog grada, jer sigurno to fali Nevesinju da vrati onaj prvobitni sjaj i izgled, kao i važnost", smatra Mehmed efendija Čopelj, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Nevesinje.

Nevesinje se, kaže efendija Čopelj, pročulo kao jedno od poželjnih mjesta u kojem se itekako može mnogo stvari vidjeti.

"Zaista mnogi ljudi širom svijeta dolaze ovdje i koji nisu odavde sa ovih prostora, iz BiH, nego okolnih država, kako iz Srbije i Sandžaka, Makedonije, svih zemalja bivše Jugoslavije, ali isto tako i iz nekih drugih zemalja. Ljudi dolaze i prolaze, neko kao putnik namjernik, a neko baš ide da posjeti ovo mjesto. Puno toga je za vidjeti. Jedan od simbola su i vjerski objekti, rodna kuća Safvet-bega Bašagića, a osim prijatnih ljudi tu je i lijepa klima, sigurno može se reći mjesto i netaknute prirode, fine vode, čistog zraka. Ovo mjesto sigurno ima perspektivu da ljudi u njemu još češće i borave", kaže Mehmed efendija Čopelj, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Nevesinje.

A, upravo Nevesinje poznato je i kao lokalitet velikog broja nekropole stećaka smještenih u BiH, koje je inače prošle godine UNESCO stavio na listu svjetske baštine.