Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav

Ne sudi knjigu po koricama, osim ako nije od ljudske kože

13.12.2011. u 13:46
text

Zlatnosmeđe boje, sjajne, dobro očuvane i uglančanih korica… Na prvi pogled, rekli biste; obične knjige na policama knjižnica ili muzeja.

Međutim, zagledate li se u “izdavača” te knjige, vidjet ćete sitnim slovima ispisano “Skin Donor- Unknown“.

I dok se danas borimo za prava životinja, zabranu krzna i kože, u prošlim stoljećima ljudi su se borili protiv zloupotrebljavanja ljudske kože.

Upotreba ljudske kože za uvezivanje knjiga danas bi nas zgrozila, ali prije 200 godina to je bilo sasvim normalno, naročito kada je bilo riječi o medicinskim knjigama.

U stoljećima iza nas doktori koji su objavljivali medicinske enciklopedije inzistirali su da korice njihovih knjiga budu upravo sačinjene od ljudske kože, a mnogi od njih su osobno sudjelovali u pripremi ljudske kože za uvezivanje.

Dr. John Hunter (1728-1793) otac britanske kirurgije i osoba po kojoj je imenovan “Museum of the Royal College of Surgeons of England” u Londonu, zahtijevao je da njegovi tekstovi iz područja dermatologije budu isključivo uvezivani ljudskom kožom.

Korice knjiga su izrađivane od kože pogubljenih zatvorenika, najčešće ubojica. Mnoge preminule nitko nije tražio. U drugim slučajevima, imućni bibliofili kupovali su kožu smaknutih zločinaca ili čak tijela bijednih siromaha, a tijekom Drugog svjetskog rata, žrtvama holokausta su derali kožu i koristili ju za knjige.

Ukoričavanje knjiga ljudskom kožom poznato je i kao “anthropodermic bibliopegy” (za što ne mogu pronaći pravi hrvatski prijevod, op.a.)

Biblioteka “John Hay” posjeduje tako tri knjige ukoričene u ljudsku kožu – anatomiju čiji je autor belgijski kirurg Andreas Vesalius i dva primjerka “Plesa smrti”, srednjovjekovne moralno-didaktične pripovijesti iz 19. stoljeća. Jedan od primjeraka je uvezao i ponovno ukoričio 1893. godine poznati londonski antikvar i konzervator Joseph Zaehnsdorf. Na marginama je zapisano kako nije imao dovoljno velik komad kože pa je morao povezivati dijelove.

1821. godine John Horwood obješen je zbog počinjenog ubojstva u Bristolu, a njegov skelet je postao vrijedan eksponat u “Bristol Royal Infirmary”. Korice knjige u kojoj su opisani detalji njegovog zločina, suđenja, pogubljenja i seciranja izrađene su upravo od njegove kože.

Dr. Victor Cornil (1837-1908), poznati profesor anatomije na Medicinskom fakultetu u Parizu te autor knjige Syphillis (1882), posjedovao je komadić istetovirane ljudske kože koja potječe iz vremena Luja XIII. Također je posjedovao i specijalno izdanje djela The Three Musketeers s koricama od ljudske kože.

The Cleveland Public Library čuva Kuran umotan u kožu prijašnjeg vlasnika, arapskog plemenskog vođe.