Nakon 30 godina stručnjaci iz više zemalja opet istražuju pećinu Badanj

Nakon tridesetogodišnje stanke,  18. ožujka ponovno su počela  arheološka istraživanja pećine Badanj kod Stoca. Na terenu je pet  arheologa iz više država, te tri studenta, a radovi će trajati do 3.  travnja.

Istraživanja se rade u sklopu projekta “Definiranje kulturnih  granica u europskom mlađem paleolitiku; Arheologija i umjetnost stijena  u Istočnoj Europi, a sudjeluju vodeći ljudi u ovoj oblasti iz nekoliko  zemalja, priopćeno je iz Općine Stolac.

Suradnici voditelja projekta Aitora Ruiza Redonda  sa Sveučilišta iz  Southamptona su Ivor Karavanić i Nikola Vukosavljević sa Sveučilišta u  Zagreba, Krešimir Raguž iz Konzervatorskog odjela iz Karlovca te  Catherine Ferrier sa sveučilišta u Bordeuxu, dok je partner iz Bosne i  Hercegovine Javna ustanova Radimlja Stolac.  

Arheologe je jučer obišao i stolački načelnik Stjepan Bošković, koji je podsjetio da je partner na  ovom projektu Javna ustanova Radimlja kojoj je osnivač općina Stolac.

''JU Radimlja brine o našoj kulturno-povijesnoj baštini, i prezentira je javnosti na jedan pozitivan način. Lokalitet Badanj, koji je sada po  treći puta u fazi istraživanja, mjesto je gdje počinje povijest općine  Stolac i cijelog ovog prostora. Nadam se da će od ovih iskopavanja  ostati jedan trag koji će potvrditi da je ovdje ljudska civilizacija bila prije više od 15.000 godina. Općina Stolac je mjesto koje ima preko 30 spomenika kulture pod zaštitom države i svojevrsni je muzej na otvorenom. Uistinu promišljamo kako sve to zaštiti, a u isto vrijeme i prezentirati kroz razvoj turizma i raznih drugih djelatnosti,  uključujući i privatni sektor. Općina Stolac daje potporu ovakvim  projektima i tako će biti i u budućnosti'', istaknuo je načelnik Stoca.

Docent dr. sc. Nikola Vukosavljević pojašnjava  da je na Badnju  najatraktivnija gravura starosti oko 15 tisuća godina, iz vremena kasnog  gornjeg paleolitika, u arheološkoj podjeli govorimo o vremenu epigravetijenske kulture. Osim gravure u nalazištu su otkriveni brojni arheološki ostatci, radi se o kamenim oruđima, ostatcima različitih  životinja, ostatcima boje okera, osobnih ornamenata izrađenih od životinjskih zubi, o ljušturama morskih puževa što je jako zanimljivo  jer nam daju podatke o kontaktima stanovnika koji su nekad živjeli ovdje  s tadašnjom morskom obalom koja je bila u to vrijeme 100, možda 150 km udaljena od Badnja.

Za sada je to jedinstveno nalazište na ovom prostoru, ali za očekivati je da ovakvih nalazišta iz tog vremena ima još.

Nalazište je otkriveno davno sredinom 70-ih godina.

 Istraživanja su provedena u nekoliko kampanja, prva istraživanja je proveo dr. Đuro Basler nekadašnji kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu, između 1976-1979  godine. Ono što je on našao su enormne količine arheološkog materijala.

Nakon njega 1986. i 1987. godine istražuju zajednički Sveučilište u Michiganu i Zemaljski muzej u Sarajevu pod vodstvom dr.  Roberta Vejlona i Zilke Kujundžić. Nažalost sve ono što su Basler i Vejlon istražili nikada nije objavljeno na pravi način, nije dovršeno smatra profesor Vukosavljević .

''Mi smo naša istraživanja počeli prije nekoliko dana u okviru međunarodnog projekta čiji je voditelj kolega Aitor Ruiz Redondo, a radi se o projektu koji  se bavi istraživanjem paleolitičke umjetnosti na prostoru jugoistočne Europe. Aitor je prije 2 godine bio ovdje, snimio je blok s detaljnom snimkom gravure, postoji još ureza-linija koje je snimio, nisu se spominjale u literaturi prije i naša je ideja da dobijemo kronologiju za cijelo nalazište, te da uzmemo uzorke za datiranje. Uskoro će nam se pridružiti kolegica iz Francuske koja se bavi analizama sedimenata'', pojašnjava  Vukosavljević.

Arheološko područje Badanj smješteno je kod sela Borojevići, 6 kilometara zračne linije zapadno od Stoca, a proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2003. godine.