Najveći znanstvenik modernog doba

Na današnji dan 1856., u selu Smiljan pored Gospića je rođen Nikola Tesla, jedan od najvećih znanstvenika modernog doba.

Iako su rasprave o Teslinom radu na ovim prostorima u posljednjih 20 godina došle u drugi plan zbog rasprava koja će se država kititi Teslinim perjem, ono što se sa sigurnošću može reći je to da je Nikola Tesla u potpunosti podcijenjen kao znanstvenik, a najviše u SAD-u.

Nakon završenog školovanja i kratkotrajnog rada u Budimpešti, Tesla odlazi u SAD gdje se zapošljava kao električar u Edison Machine Works, u vlasništvu Thomasa Edisona. Kroz rad je dokazao svoje ogromno znanje, te mu Edison nudi 50 000 dolara za redizajn motora i generatora, što Tesla i čini. Kad je Tesla tražio svoj novac, Edison mu odgovara: „Ne razumiješ američki smisao za humor“. Ovaj čin Thomasa Edisona je doveo do žestokog sukoba s Teslom, koji ubrzo napušta kompaniju i čak jedno vrijeme kopa kanale kako bi zaradio za život. Kakve su bile proporcije sukoba s Edisonom govori i priča o kandidiranju ova dva znanstvenika za Nobelovu nagradu. Iako su bili predloženi za zajedničku Nobelovu nagradu za fiziku, oba znanstvenika su odbila kandidaturu ne želeći je dijeliti s onim drugim, a odbili su i buduće kandidature ukoliko jedan od njih ranije dobije nagradu.

Sukob s Edisonom nije jedini sukob koji je Tesla imao u znanstvenim krugovima. Tesla je 1895. otkrio način kako odašiljati radio signale pomoću zavojnice koju je već ranije stvorio. Američki ured za patente mu je 1900. odobrio prava na taj izum. Ali u Velikoj Britaniji, Guglielmo Marconi je izrađivao sličan izum koristeći Teslin oscilator. Nakon nekoliko neuspjelih pokušaja patentiranja izuma radija, Marconi u SAD-u otvara tvrtku koja bilježi ogroman rast, a 1901. odašilja i prvi radio signal preko Atlantskog oceana. Tesla je to komentirao riječima: „Marconi je dobar momak. Neka radi. Koristi 17 mojih patenata“. Marconijeve aristokratske veze i potpora Thomasa Edisona dovode do toga da se patent za radio oduzima Tesli i dodjeljuje Marconiju koji za to 1915. dobiva Nobelovu nagradu.

Nikola Tesla, koji se pored znanosti bavio i proučavanjem hinduizma, te prevođenjem poezije Jovana Jovanovića Zmaja, je još jednom okusio gorak okus „američkog smisla za humor“.

Teslin najveći doprinos svijetu je uvođenje izmjenične električne energije, nasuprot direktne koju je zastupao Edison. Thomas Edison je pred smrt izjavio kako mu je to i bila najveća životna greška, indirektno odajući priznanje Nikoli Tesli.

Vrhunac Teslinih razočarenja je pad projekta tornja Wardenclyffe koji je izgrađen na Long Islandu. Ovim projektom, kojeg je u početku financirao J.P. Morgan, Tesla bi praktično dokazao mogućnost bežičnog prijenosa električne energije. Ali, I. svjetski rat i odustajanje financijera je dovelo ovaj projekt do kraha. Godinama nikome nije uspjelo realizirati teoriju u praksu, i tek 2007. je ekipa pod vodstvom Marina Šoljačića uspjela bežično prenijeti električnu energiju, i to na udaljenosti od 2 m kako bi upalili žarulju od 60W. Može se samo postaviti pitanje kakav bi bio razvoj znanosti da je Nikola Tesla bio u mogućnosti realizirati svoje zamisli.

Tesla je nakon ovoga razvio opsesivno kompulzivni poremećaj. Bio je opsjednut čistoćom, brojem 3 i golubovima.

Cijeli je život proveo u celibatu, tvrdeći kako mu to pomaže u znanstvenom radu. U kasnijim godinama je postao i vegetarijanac. Umro je u siromaštvu u njujorškom hotelu „New Yorker“ 7. siječnja 1943.

Nakon smrti, odano mu je priznanje na više načina, tako da pored jedinice za jačinu magnetskog polja, Teslino ime nosi i nekoliko svjetskih kompanija, kao i asteroid otkriven 1952.