Na ulicama Mostara počela prodaja prirodnih božićnih jelki
Duž Avenije u Mostaru, postavljene su prirodne božićne jelke, koje svojim mirisom vraćaju pravi blagdanski duh.
U ponudi ima nekoliko vrsta borova, a cijene ovise od veličine i vrste.
''Imamo različitih vrsta jelki. Primjerice Nordijska siva jelka i Norveška jelka su malo skuplje od naše 'domaće' jelke, koja je jeftinija. Manja 'domaća' jelka košta 25 KM, dok Nordijska i Norveška koštaju oko 35 i 40, cijene se kreću ovisno o veličini jelke'', rekao nam je jedan od prodavača božićnih jelki, dodajući kako je izložena samo 'prva tura', te da će ponude još biti.
''Iako su u 'trendu' umjetne jelke posla ipak ima, ljudi kupuju, a vrhunac prodaje očekuje se narednih dana'', zaključio je prodavač.
Jedna od sugrađanki koju smo zatekli prilikom kupovine jelke, rekla nam je kako se odlučila za kupovinu prirodne jelke jer plastična ne može dočarati blagdanski ugođaj kao prirodna jelka.
''Kupujem 'živu' jelku, ali mislim da financijska situacija građanima ne dozvoljava da svake godine kupuju prirodnu jelku jer im nisu povoljne cijene, pogotovo ako žele neku veću i raskošniju. Za iste novce može se kupiti i umjetna jelka koja može trajati godinama. No ja sam pobornik tradicije pa i dalje kupujem prirodnu jelku'', zaključila je sugrađanka Vesna.
Opasnost umjetnih jelki
Opasnost prirodnih jelki
Istraživanje provedeno u Norveškoj pokazalo je da se na drvcu koje se unese u toplu kuću nalazi i do 25 000 raznih buba.
Vani, na hladnoći, bube izbace tekućinu iz tijela i budu u fazi potpunog mirovanja, a kada osjete toplinu "vrate" se u život.
To može izazvati probleme ljudima koji imaju problema s dišnim putevima, a naročito onima koji pate od alergija.
Nedavno je objavljeno istraživanje koje upozorava na to da su umjetne jelke opasne po zdravlje.
"Tri četvrtine kemijskih spojeva pronađenih u raznim predmetima koje svakodnevno koristimo nije dostatno testirano kada je riječ o njihovu štetnom utjecaju na reproduktivne organe ili utjecaj na razvoj mozga i kognitivno bihejvioralne sposobnosti kod djece, no pretpostavlja se da su sigurni", kaže dr. Lanphear jedan od voditelja istraživanja dodajući da je vrlo teško sa stopostotnom sigurnošću ustanoviti kolika je stvarna opasnost od štetnog djelovanja potencijalnih kemikalija iz božićnog drvca pokraj kojega provedemo oko šest sati dnevno, mjesec dana u godini u razdoblju od oko deset godina.
Istraživači pak u šali kažu da ne žele biti Grinch, te da postoje načini koji nas mogu zaštititi od štetnih utjecaja kemijskih spojeva potencijalno sadržanih u božićnim drvcima načinjenih od PVC-a. Ističu da proizvodi od sintetičke plastike, uključujući i božićna drvca, ispuštaju puno manje štetnih kemikalija nakon što ih se neko vrijeme ostavi van, na svježem zraku.
"Što se dulje vaša umjetna jelka prouzračuje izvan doma na svježem zraku, to bolje", poručuje Harnett te savjetuje kupnju božićnih drvaca bez PVC-a, napravljenih od polietilena (PE), termoplastičnog materijala od kojega se najčešće pravi plastična ambalaža.
