Mostar se prisjeća Bijedića: Otvorena izložba "Džemal čovjek naše historije"

Povodom obilježavanja 39. obljetnice smrti velikog državnika i predsjednika Saveznog izvršnog vijeća bivše Jugoslavije Džemala Bijedića danas je u njegovom rodnom Mostaru otvorena izložba "Džemal čovjek naše historije". Izložbu, koja je plod muzejske postave odnosno Fonda Džemal Bijedić, koja je skupljana od njegove tragične smrti, u Centru za kulturu Mostar je organizirao Muzej Hercegovina, s ciljem da se sačuva sjećanje na lik i djelo čovjeka koji je obilježio značajno povijesno razdoblje, ne samo Mostara i BiH, nego i tadašnje Jugoslavije.

Direktor Muzeja Hercegovine Asim Krhan je naglasio kako je izložba djelo dugogodišnjeg prikupljanja građe.

"Muzej Hercegovina je imao zadatak da bude nositelj aktivnosti prikupljanja dokumentacije, fotografija, snimaka razne vrste nakon njegove pogibije 1977. godine da bi 1981. godine bila otvorena u njegovoj rodnoj kući i spomen kuća Džemala Bijedića. Tom prilikom je u fond prikupljen veliki broj fotografija, albuma, trodimenzionalnih predmeta, pisama, raznih izvještaja, rukopisa, filmskih traka, tiska, knjige žalosti, i u našim i u stranim veleposlanstvima", pojasnio je Krhan.

Već 1977. godine u sedam gradova u BiH u znak sjećanja, kako je naglasio, daju se imena ulica Džemal Bijedić, a to su Bihać, Banjaluka, Bugojno, Doboj, Zenica, Sarajevo i Mrkonjić Grad. Trgovima su ime Džemala Bijedića dali Gacko, Ljubuški i Visoko, a bulevar u Tuzli je dobio ime Džemala Bijedića, te osnovne škole u Grudama i Livnu i srednje škole u Goraždu, Jajcu i Srebreniku dok je njegovo ime u Zenici dobio regionalni medicinski centar.

Mostar, osim rodne kuće Džemala Bijedića, koja je otvorena 1981. godine i danas ima stalnu postavku, a također je ime Džemala Bijedića dao svome Univerzitetu. Stoga je izložbu za građane s ponosom otvorio rektor Univerziteta Džemal Bijedić Mostaru Sead Pašić, koji nije propustio priliku ukazati na značaj njegovog lika i djela.

"Na današnji dan prije 39 godina, 18. siječnja 1977. godine, poginuli su predsjednik jugoslavenske vlade Džemal Bijedić i njegov supruga Razija, u avionskoj nesreći kod Kreševa pod nikad rasvijetljenim okolnostima. Izložba koju je za građane Mostar priredio Muzej Hercegovine vraća nas u '60-te i '70-te godine prošlog stoljeća, u vrijeme kada su Mostar i Hercegovina bili u punom gospodarskom, kulturnom, političkom i svakom dugom razvoju, a jedan od najvažnijih aktera tog vremena bio je upravo Džemal Bijedić. Izdvojit ću samo dvije njegove najvažnije funkcije iz tog vremena. Od 1967. godine je bio predsjednik Skupštine SR BiH, što je po tadašnjim ustavnim rješenjima bilo funkcija predsjednika Socijalističke republike BiH, a od srpnja 1971. godine pa sve do tragične pogibije 18. siječnja 1977. godine bio je predsjednik Saveznog izvršnog vijeća, odnosno predsjednik Vlade Jugoslavije", kazao je Pašić.

Džemal Bijedić, kako je Pašić naglasio, bio je veliki političar koji je iza sebe ostavio značajan trag i na jugoslavenskoj i na međunarodnoj političkoj sceni.

"Međutim, ono što je za nas jako važno, jeste da je Džemal Bijedić, rođeni Mostarac, bio i veliki lokal-patriota koji je jako puno učinio za razvoj i ekonomski prosperitet Mostara i čitave Hercegovine. Pod njegovim aktivnim vodstvom '60-tih godina se počeo osjećati vidan napredak u ekonomiji svih hercegovačkih općina", naglasio je Pašić, navodeći kako građani na izložbi imaju priliku vidjeti bogat opus njegov rada.

Na fotografijama, su zabilježeni neki vrlo važni događaji iz tog razdoblja, među kojima su polaganja kamena temeljca za Aluminijski kombinat, posjeta zrakoplovnoj industriji Soko, elektrifikaciji pruge Ploče - Sarajevo, otvaranje velikih energetskih postrojenja kao što su hidroelektrane na Trebišnjici i Rami, otvaranje poljoprivrednih kapaciteta kao što su vinarije ili duhanska stanica u Čitluku, kao i brojni drugi dokumenti koji zorno svjedoče ne samo gospodarskom razvoju Hercegovine nego govore i u prilog tome da je Mostar postajao sve važniji regionalni centar u političkom u kulturnom smislu.

"Džemal Bijedić je predano radio na jačanju državnosti Bosne i Hercegovine i bio je jedan od najzaslužnijih njezinih utemeljitelja i graditelja. Koliko je bila važna ta državnost BiH i njen ravnopravan položaj u zajednici sa drugim republikama pokazala su nam događanja '90-tih godina. Nemjerljiv je njegov doprinos i u nastojanjima da Mostar, grad koji je bezgranično volio, dobije i svoje sveučilište", kazao je Pašić.

Otvaranje Univerziteta je koincidiralo sa njegovom tragičnom pogibijom. Pašić podsjeća da je u znak zahvalnosti za sve što je učinio za Mostar i Hercegovinu, na prvoj konstituirajućoj sjednici Skupštine univerziteta koja je održana samo 20-tak dana nakon pogibije Džemala Bijedića , točnije 11. veljače 1977. godine, donesena odluka i to pod brojem 01/77, kojom je Univerzitet u Mostaru i službeno dobio ime Univerzitet Džemal Bijedić u Mostaru.

"Kako tada, tako i danas, pored svih nedaća kroz koje smo prošli u prethodnom razdoblju i pored pokušaja da se zataji Univerzitet i ime Džemala Bijedića, mi njegovo ime nosimo već punih 39 godina", poručio je Pašić.