Međunarodni znanstveno-stručnu skup Čovjek i krš okupio više od 70 sudionika iz 7 zemalja

Međunarodni znanstveno-stručnu skup Čovjek i krš, okupio je protekla četiri dana (od 13. do 16. listopada 2011.) u Bijakovićima i Međugorju više od 70 sudionika iz 7 zemalja (Slovenija, Hrvatska, Italija, Srbija, Crna Gora, Španjolska i BiH), koji su na znanstveni i stručan način razmatrali probleme suvremenih pristupa istraživanju, korištenju i zaštiti Dinarskog krša.

Skup koji su organizirali Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Sveučilište ''Hercegovina'' iz Bijakovića i Centar za krš i speleologiju iz Sarajeva, a čiji je pokrovitelj bio predsjednik Federacije BiH Živko Budimir, nastoji nakon 20 godina obnoviti tradiciju po kojoj je BiH bila aktivna i poznata u regionalnim razmjerima.

U više radova je izražena zabrinutost aktualnim modelom upravljanja Dinarskim kršem, osobito njegovim dijelovima u BiH, jer, kao su istaknuli, donosi kratkoročno korist koju premašuje dugoročna šteta.

Također, predstavljeno je niz radova koji tragaju za standardima upravljanja vodama u kršu sukladno europskom zakonodavstvu. Posebno zadovoljstvo sudionika predstavljalo je nekoliko mladih autora iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koji su se solidnim radovima prvi put pojavili u svijetu istraživanja krša.

Posljednjih desetljeća, zbog kompliciranih pitanja razvoja reljefa Dinarskog krša i otkrića novih područja krša izvan Europe, dovedena je u pitanje vodeća znanstvena uloga Dinarskog krša u svijetu. Na skupu je predstavljeno nova skica znanstvenog objašnjenja razvoja reljefa Dinarskog krša kao pokušaja izlaska iz te slijepe ulice.

Predstavljeni su rezultati dvadesetogodišnjih istraživanja koja su utvrdila da starost pećina u Dinarskom kršu, kao važnog pokazatelja razvoja reljefa, doseže pet milijuna godina, što je višestruko premašilo ranija shvaćanja.

Važnost skupa se ogleda i u nastojanju stručnjaka da Bosne i Hercegovina počne pratiti snažne promjene koje se nameću u upravljanju kršem po kriterijima održivog razvoja, koje je UN prihvatio još 1991. godine. Također, izražena su nastojanja k razvoju cjelovite znanosti o kršu, koja bi obuhvatila sva pitanja uravnoteženog istraživanja odgovornog upravljanja kršem.

Sudionici skupa podijelili su zabrinutost aktivista Duvanjskog i Livanjskog polja izazvanu najavama gradnje novih hidrocentrala i termocentrala, ocjenjujući da bi to bio snažan napad na iznimne prirodne vrijednosti ovih polja, koja su po njima poznata širom svijeta.

Predsjednik i dopredsjednik Znanstveno-stručnog odbora skupa dr. Jasminko Mulaomerović i dr. Ivo Lučić, najavili su da će selektirani radovi biti objavljeni u zborniku radova, kao i da će se organizatori maksimalno potruditi da ova znanstvena i stručna manifestacija postane tradicionalna, prvenstveno usmjerena prema studentima i mladima.