'Ljubuške piramide' i izgubljeni prapovijesni grad na brdu Zelengora

Da je prostor Hercegovine prepun ostataka drevnih ili prapovijesnih kamenih građevina posve je neporeciva činjenica. I dok su široj javnosti, ali i struci-arheologiji, takve građevine prisutne po hercegovačkom kršu uglavnom poznatije kao pojmovi: gradine te tumuli ili gomile, najnoviji detaljniji uvidi i brojna izravna terenska istraživanja arhitekturalnih osobina ovih građevina pokazala su da veliki dio, danas naizgled gomilama sličnih kamenih ostataka, ustvari predstavljaju gotovo bez ikakve sumnje - izvorno fino obzidane, ili sazidane kamene građevine koje su imale oblik svojevrsnih stepenastih piramida, ili stepenastih konusno-kupastih građevina, navodi arheolog Goran Glamuzina.

Domaća i šira arheološka struka, uslijed neopravdavajuće nezainteresiranosti i dosadašnje nesposobnosti prepoznavanja ovakvih arheo-graditeljskih osobitosti direktno na terenu, kao i uslijed fizičke nevoljkosti za detaljnim obilascima terena i penjanjima na brda s ovakvim prapovijesnim građevinama - nažalost je bila u potpunosti (i mentalno i vizualno) ograničenog pogleda na ovakve prapovijesne kamene konstrukcije, što je rezultiralo time da se danas gotovo nitko od, kako lokalnih tako i regionalnih, stručnjaka arheologa specijalno ne bavi megalitskim prapovijesnim građevinama, a kojih, paradoksalno, ima daleko najveći broj na našim terenima negoli bilo kojih drugih arheoloških graditeljskih ostataka.

Dakle, riječ je o prapovijesnim tumulusima ili gomilama te o prapovijesnim gradinama, pri čemu treba istaknuti da prapovijesnih tumulusa na prostoru Hercegovine od Buškog Blata i Tomislavgrada pa sve do Trebinja, ima zasigurno nekoliko stotina tisuća, a vjerojatno još mnogo više, dok prapovijesnih gradina ili gradinskih lokaliteta ima najmanje tisuću, a vjerojatno i više.

Naime, autorovim detaljnim terenskim obilascima čitave Hercegovine te pregledima visokorezolucijskih i ortofoto satelitskih i sličnih snimaka, došlo je se do uvida da na ovim terenima postoji izrazito mnogo prapovijesnih gradina koje su arheološkoj struci potpuno nepoznate, odnosno nisu uopće unešene u registar arheoloških lokaliteta niti o njima ne postoji igdje napisana riječ. O gomilama je bolje da i ne govorimo, jer je uistinu njihov broj nesaglediv, te je stoga vrlo vidljiva i neporeciva činjenica da su upravo prapovijesni stanovnici Hercegovine - Prailiri i Iliri - ostavili nama danas daleko najbrojniju povijesno-arheološku graditeljsku baštinu, koja još nije ni u začetku prepoznavanja - kako od struke, tako i od šire javnosti.

Najnovijim autorovim istraživačkim obilaskom uz nemali fizički napor uslijed neprohodnosti i teže pristupačnosti terena, na vrhu istaknutog brda Zelengora ponad selom Vitina sjeverozapadno od Ljubuškog razotkrivena je jedna impozantna, dosada potpuno nepoznata i neregistrirana ilirska gradina s megalitskim bedemom. Ova ilirska gradina predstavlja ustvari jedan novootkriveni pravi izgubljeni ilirski grad, budući da je riječ o jednom po svemu sudeći znatno prostranom i strateški vrlo bitnom prapovijesnom ilirskom naselju-polisu koji se prostirao na čitavoj gornjoj polovici brda Zelengora.

Najzanimljivija činjenica koja se ispostavila tijekom obilaska ove misteriozne ilirske gradine jest to da ona u svom sklopu na krajnjem zapadnom i istočnom rubu sadrži dvije piramidalne gomile ili prave ilirske piramide. Detaljnijim obilaskom i snimanjem terena oko piramida uvidjelo se da je ona koja se nalazi na krajnjem zapadnom rubu znatno masivnija i veća s visinom od preko 8 i 10 metara ovisno o nagibu baze koji je neravnomjeran sa svih strana piramide. Iako bi ova upečatljiva ilirska piramida njenim pogledom 'na prvu', većini laika, ali i stručnjaka-arheologa koji nemaju izraženu sposobnost terenskog raspoznavanja bitnih elemenata, djelovala 'samo' kao obična velika gomila kamenja - to je ustvari samo današnja površinska maska izvornog izgleda i izvorne arhitekture budući da je ova 'gomila' ustvari rezultat razrušavanja, trošenja, i raspadanja nekad fino složenih kamenih komada kroz vrlo dugi vremenski period više od nekoliko tisuća godina.

A da je tome tako, a i da je izvorni izgled ove danas naizgled 'velike gomile' upravo bio oblik stepenasto-terasaste piramide autor je na baznim dijelovima sa bočnih strana gomile razotkrio i dan danas zaostale jasno vidljive stepenasto posložene suhozidne dijelove. Ova zapadnija piramida je uistinu moćna i nakon uspona na njen najviši vrh svatko onaj koji u sebi ima metafizički senzibilitet prema drevnom mjestu i prema izvornoj prirodi će nesumnjivo osjetiti ogromnu pozitivnu energiju koja je nadopunjena elementom nevjerojatnog pogleda na horizont i okolna kamena brda, laganog povjetarca koji uvijek pušika na ovakvim mjestima tj.vrhuncima, te osjet topline sunčevog sjaja. Više o ovoj temi pročitajte ovdje.