Bio je učitelj Aleksandra Velikog i Platonov učenik: Priča o čovjeku koji je promijenio filozofiju

Prije 2347 godina, 322. godine prije Krista, umro je Aristotel, jedan od najutjecajnijih mislilaca u povijesti čovječanstva. Njegove ideje o logici, politici, znanosti i ljudskom ponašanju oblikovale su zapadnu civilizaciju, a njegova djela proučavaju se i više od dva tisućljeća nakon smrti. Točan datum njegove smrti nije pouzdano utvrđen.

Aristotel je rođen 384. godine prije Krista u Stagiri, na području današnje Grčke. Njegov otac Nikomah bio je liječnik na makedonskom kraljevskom dvoru, što je vjerojatno utjecalo na Aristotelovo rano zanimanje za prirodu i znanost.

Sa 17 godina otišao je u Atenu, gdje je gotovo dva desetljeća učio u Platonovoj Akademiji. Iako je iznimno cijenio svojeg učitelja, s vremenom je razvio vlastite filozofske stavove i postao jedan od njegovih najpoznatijih kritičara.

Bio je učitelj Aleksandra Velikog

Jedna od najzanimljivijih činjenica iz Aristotelova života jest da je podučavao Aleksandra Velikog, budućeg makedonskog vladara i osvajača.

Na poziv kralja Filipa II. postao je odgojitelj mladog Aleksandra, koji je tada imao približno 13 godina. Ipak, povjesničari nemaju mnogo pouzdanih podataka o njihovu odnosu ni o tome koliko je Aristotel utjecao na kasnije Aleksandrove odluke.

Nakon povratka u Atenu Aristotel je osnovao vlastitu filozofsku školu, Likej. Njegovi učenici postali su poznati kao peripatetici, a naziv se povezuje sa šetnicama na kojima se odvijala nastava.

Proučavao je gotovo sve

Za razliku od mnogih filozofa svojeg vremena, Aristotel nije se ograničio samo na pitanja ljudskog postojanja i morala.

Proučavao je životinje, biljke, politiku, književnost, govor, logiku i prirodne pojave. Posebno je važan njegov doprinos razvoju logike, dok su njegova istraživanja životinjskog svijeta predstavljala značajan korak prema sustavnom proučavanju biologije.

Pretpostavlja se da je napisao velik broj djela, no samo je manji dio sačuvan do današnjih dana. Među najpoznatijima su ''Nikomahova etika'', ''Politika'', ''Metafizika'' i ''Poetika''.

Napustio Atenu i ubrzo umro

Nakon smrti Aleksandra Velikog 323. godine prije Krista u Ateni je ojačalo protivljenje makedonskoj vlasti. Aristotel, zbog svojih veza s makedonskim dvorom, napustio je grad i preselio se u Halkidu na otoku Eubeji.

Ondje je umro sljedeće godine, u dobi od približno 62 godine.

Njegova filozofija stoljećima je utjecala na europsku i arapsku misao, srednjovjekovnu znanost i obrazovanje. Premda su brojne njegove prirodoznanstvene tvrdnje poslije odbačene, Aristotelovo nasljeđe i danas zauzima važno mjesto u filozofiji i povijesti znanosti.