Bošnjačka zajednica kulture (BZK) Gradsko društvo Livno, koje je obnovilo rad neposredno nakon rata u Bosni i Hercegovini, formalno se reorganiziravši 1996. godine, a potom i registracijom 2003. godine, nastoji očuvati kulturni identitet i zajedništvo, oslanjajući se prvenstveno na entuzijazam svojih članova i ograničene lokalne resurse.
Predsjednik Gradskog društva Livno Mirsad Karaosmanović kaže kako je jedan od ključnih prioriteta nakon reorganizacije rada bila obnova zgrade nekadašnjeg kulturnog društva "Gajret", izgrađene početkom devetnaestog stoljeća, koja je nakon Drugog svjetskog rata izgubila svoju prvobitnu namjenu i služila kao skladište tekstilne industrije.
"Zahvaljujući entuzijazmu petnaestak ljudi, uspjeli smo obnoviti objekt od kojeg su ostali samo zidovi. Sačuvali smo osnovni izgled dvorane, a dogradnjom potkrovlja dobili smo urede i učionice", ističe Karaosmanović.
BZK Livno danas je, kako kaže, jedina organizacija na području Kantona 10 koja obilježava ključne državne praznike – Dan neovisnosti i Dan državnosti Bosne i Hercegovine – kroz kulturne programe i akademije.
Aktivnosti realizira u suradnji s Hrvatskim kulturnim društvom "Dinara", Osnovnom glazbenom školom "Franjo S. Vilihar", kao i Islamskom zajednicom i drugim bošnjačkim kulturnim organizacijama.
Poseban naglasak stavlja se na rad s mladima kroz sportske i kulturne sekcije, uključujući malonogometne turnire i različite oblike druženja, dok se suradnja s organizacijama drugih naroda ocjenjuje dobrom, posebno kroz zajedničke aktivnosti poput šahovskih turnira s Hrvatskim kulturnim društvom "Napredak".
Prema Karaosmanovićevim riječima, sredstva koja dobivaju s lokalne razine ograničena su i nedovoljna za održavanje objekta i redovite aktivnosti.
"Kultura se još uvijek doživljava kao trošak, a ne kao potreba. Bez obzira na projekte, podrška je minimalna, a održavanje objekta zahtijeva stalna ulaganja", naglašava.
BZK Livno osnivač je i Samostalne biblioteke "Hadži Jusuf Hlivnjak", koja je izdvojena iz organizacije kako bi lakše ostvarivala institucionalnu potporu. U planu je završetak njezine obnove i transformacija u suvremenu e-biblioteku, u suradnji s bibliotekama u Sarajevu, s ciljem privlačenja mlađe populacije.
Unatoč izazovima, Karaosmanović ocjenjuje kako su međunacionalni odnosi u Livnu stabilni i korektni, iako suradnja s lokalnim vlastima varira.
"Nije sve tako crno, dobijemo i određenu potporu, poput peleta za grijanje ove zime. Ali odnos prema kulturi i dalje je nedovoljno sustavno riješen", zaključuje Karaosmanović.
