Konjičko drvorezbarstvo na UNESCO listi

Ono po čemu se za Konjic čulo u svijetu je zasigurno drvorezbarstvo. Od 2017. godine, ovaj zanat je i na UNESCO-voj listi nematerijalne baštine.

Odavno je konjičko drvorezbarstvo najpoznatiji umjetnički zanat iz Konjica, a konjički drvorezbari uživaju svjetsku slavu, daleko van ovog malog grada, na granici između Bosne i Hercegovine.

Danas je odana počast svim drvorezbarima, koji su doprinjeli da se ovaj zanat nađe na svjetskoj listi nematerijalne baštine.

Konjičko drvorezbarstvo doživjelo je procvat zahvaljujući talentu, upornosti i vještini drvorezbara. Almir se 23 godine bavi drvorezbarstvom, zahvalan je starim majstorima koji su mu prenijeli znanje i kaže kako nije teško raditi ali da treba dosta strpljenja. Adis je 20 godina u drvorezbarstvu, on je ujutro išao u školu a poslijepodne na drvorezbarski kurs i od tada je ovaj zanat postao njegova velika ljubav.

"Fin zanat , kreativan tko želi stvarati svojom rukom ovo mu je idealna prilika", kaže Adis Špago, drvorezbar, javlja N1.

"Ovo je lančani proizvod jer ne radi samo jedna osoba, gdje radi 5-6 majstora , gdje je lanac uvezan, jedan crta, jedan šara, jedan natuca, jedan cifra, uljepšava taj proizvod", kazao je Almir Mustafić, drvorezbar.

U obitelji Nikšić tradicija drvorezbarstva je već četiri generacije.

"Drvorezbarstvo je jedan fin zanat koji nije fizički težak a zanimljiv je i zato ljudi koji se bave tim zanatom, ja imam i kolega, ja sam doživio 82 godine baveći se, ništa drugo nisam radio nego ovaj zanat, pa zahvaljujući tom zanatu i mom ribolovu ja mislim da sam očuvao svoje zdravlje", smatra Besim Nikšić, drvorezbar.

Pravoslavnu crkvu svetog Vasilija krasi rezbareni ikonostas u drvetu koji je izgrađen 1925 godine, djelo ruku obitelji Mulić. U ratu je dio ikonostasa osštećen, a obnovljen je krajem prošle godine na osnovu orginalnih slika.

"Ovaj sam ikonostas je specifičan zato što je ovo konjička šara i ja nisam primjetio u hramovima u Hercegovini i šire da ima slična šara", kazao je Milan Bužanin, paroh konjički.

Najveća počast svim generacijama konjičkih drvorezbara ukazana je kažu 6. prosinca 2017 . kada je konjičko drvorezbarstvo upisano na UNESCO listu nematerijalne baštine.

"Ovo je jedna disciplina duše, crtanja duše nečega što se na neki način svijetu nudi kao anestezija kao jedna pozitivna energija, kao nešto što mu najviše treba u ovom momentu poremećenih prioriteta i lažnih autoriteta", kaže Sejfudin Vila, "Mulićev rekord".

Upis drvorezbarstva na UNESCO-vu listu obilježen je manifestacijom u Konjicu. Odana je počast svim generacijama drvorezbara koji su ovaj zanat razvijali do danas, sačuvali te ulažu velike napore da promoviraju ovaj važan dio kulturno - povijesnog nasljeđa BIH koji je sada i dio nematerijalne baštine cijelog čovječanstva.