Koliko je Rubiku trebalo da riješi vlastitu kocku

Bio je na pragu svojih 30-ih i predavao je arhitekturu na budimpeštanskom Sveučilištu umjetnosti i dizajna Moholy-Nagy kada se stao igrati drvenim kockama. Erno Rubik nije slutio da radi na nečemu po čemu će ući u povijest. I od čega će nastati odličan posao.

"Bilo mi je prekrasno pratiti kako se boje miješaju nakon nekoliko okreta, nevjerojatno ugodno promatrati tu paradu boja", opisao je Rubik svoje prvo iskustvo s "magičnom kockom" koju je po prvi put napravio 1974. Rekao je da je odjednom poželio sve složiti nazad. No, to se pokazalo kao gadan problem. Cijeli jedan mjesec razbijao je glavu prije nego što je napokon uspio vratiti svoju kocku u početnu poziciju, sa svim bojama raspoređenima na svojim stranama, piše Express.hr.

"Bio sam jako ponosan kad sam majci pokazao da sam napokon pronašao rješenje", objasnio je Rubik u jednom od svojih intervjua.

Danas je lako. Em što postoji sva sila vodiča za učenje slaganja Rubikove kocke, em što su znanstvenici matematički dokazali da se i najgora zavrzlama s kockom može riješiti u najviše 20 poteza, em što postoje i roboti koji kocku slože za jednu sekundu. U to vrijeme Rubik je bio prepušten sam sebi i matematičkoj činjenici da postoji oko 43,252,003,274,489,856,000 (oko 43 trilijuna) kombinacija kroz koje se mora probito sam sa svojim umom. I uspio je.

"Majka je bila jako sretna kad sam uspio jer je mislila da više neću gubiti vrijeme na to", prisjetio se. Prvu kocku napravio je od drveta. Sam je tesao kocke, slagao mehanizam pomoću kojega će se kocka moći okretati, upotrijebivši pritom što je već imao, primjerice rastezljive gumice.

Sve kako bi svojim studentima mogao predočiti igračku za objašnjavanje prostornih odnosa. Što se njega tiče, to je bila umjetnost, načlin da se povežu kaos i red, jednostavnost i kompleksnost, trijumf inteligencije nad problemom. I naravno da su svi poludjeli za tim njegovim jednostavnim-kompliciranim čudom, toliko da je svoju kocku patentirao 1975. Samo, problem je bio kako pokrenuti proizvodnju tog čuda, piše Express.hr.

U Mađarskoj je ekonomija bila strogo planska i teško je bilo zamisliti da bi netko zacrtani višegodišnji plan, i to u uvjetima ograničenih resursa i sirovina, prilagođavao šarenom sklopu 27 komadića drveta. Kako je bila drvena, kocka je bila duplo teža nego uobičajena plastična. Tek 1977. Rubik je uspio pronaći nekoga u Mađarskoj tko mu je složio kocku od plastike i te je godine u Mađarskoj prodana prva kocka.

Dvije godine poslije povezao se i s mađarskim iseljenikom u Nürnbergu koji mu je otvorio svjetska tržišta. Tako je nastao jedan od prepoznatljivijih simbola 80-ih diljem svijeta. Do danas je Rubikova kocka prodana u 400 milijuna primjeraka, što je čini najprodavanijom igračkom u povijesti.

O kakvoj je eksploziji popularnosti bila riječ svjedoči to što je već 1981. priručnik "You can do the cube" od Patricka Bosserta prodan u milijun i pol primjeraka, to što je 1982. održano prvo godišnje natjecanje u slaganju Rubikove kocke, što je iste godine Muzej moderne umjetnosti u New Yorku njegovu kocku uvrstio u svoj stalan postav i sva sila nagrada kojima su ga obasipali sve do danas.