Kakva će klima biti u Mostaru u idućih 50 godina?

Globalne klimatske promjene su proces koji neselektivno djeluje na ljude bez obzira gdje živjeli. Topljenje arktičke ledene kape, klimatske ekstreme u BiH i ostale procese koji će i kratkoročno i dugoročno prouzročiti promjenu klime u svijetu za Bljesak.info objašnjava Zoran Zadro, diplomirani profesor geografije iz Mostara.

Zadro je i administrator Facebook stranice "Vremenska prognoza za HR i BiH, svakodnevna" na kojoj se detaljno najavljuju vremenske prilike i neprilike na ovim prostorima.

Globalno zagrijavanje je tema koja već godinama zaokuplja pažnju svjetske javnosti. U svjetlu diskusija o globalnom zagrijavanju i konzekventnoj promjeni globalne klime, možete li nam reći o čemu se tu radi?

Iskreno, smatram da je globalno zagrijavanje mit koji su izmislili ljudi iz političkih i ekonomskih razloga. Tu mislim samo na globalno zagrijavanje pod utjecajem čovjeka, jer globalnom klimom upravlja Sunce i Sunčevi ciklusi. Klima se i prije mijenjala, mijenjati će se i dalje, a čovjek nikako ne može imati utjecaj na to.

Čovjek može utjecati samo na mikroklimu nekog područja, grada ili regije svojim industrijskim djelovanjem, ali su tvrdnje da je globalna klima pod utjecajem čovjeka neutemeljene. Izjave poput onih da se Zemlja neprestano zagrijava od kraja 19. stoljeća, točnije od dobi ubrzanog industrijskog razvoja su smiješne. Kad bi to bilo istina, danas ne bi bilo života na Zemlji.

Ponavljam da čovjek ima ogroman utjecaj na mikroklimu, što se može vidjeti i na primjeru BiH i nekadašnjih i sadašnjih industrijskih zagađivača. Svijest o očuvanju okoliša u BiH je na jako niskoj razini, a naravno da zagađenja uzrokuje čovjek.

Po vama, neutemeljene su najave kako će globalno zagrijavanje dovesti do neke vrste "ledenog" doba u određenim područjima svijeta?

Mi se trenutačno nalazimo između ledenih doba. Unutar toga razdoblja, izmjenjuju se toplija i hladnija mini-razdoblja koja traju između 30 i 40 godina. Sve do 2005. trajalo je jedno toplije mini razdoblje koje je započelo oko 1970. godine. Sad smo već na ulasku u hladniju fazu, što ne znači da neće biti toplijih zima ili vrućih ljeta, ali se globalna klima pomalo hladi.

Ovaj hladniji period će trajati do 2040. ili 2050. To smatraju i fizičar Vladimir Paar, američki stručnjak za dugoročna klimatološka predviđanja Joe Bastardi, britanski astrofizičar Piers Corbyn, redom vrhunski stručnjaci iz svojih oblasti. Svi oni smatraju kako na djelu nije globalno zagrijavanje, već hlađenje. Corbyn je primjerice izjavio: „Mene ne zabrinjava vatra, mene zabrinjava led“.

Najveći utjecaj na ova razdoblja imaju Sunčeve pjege. Pojačana aktivnost Sunčevih pjega znači i veće emisiju topline. Manja aktivnost Sunčevih pjega znači i manju emisiju topline što konačno određuje i ova manja toplija ili hladnija razdoblja. Utjecaj Sunčevih pjega na globalnu klimu dokazuje i Maunderov minimum koji se pojavio između 1645. i 1715. Tadašnja izrazito smanjena aktivnost Sunčevih pjega je dovela do vrlo hladnog razdoblja. Nakon 1715. dolazi do pojačavanja njihovih aktivnosti i klimatskog zagrijavanja Zemlje.

Znači, nema bojazni od svojevrsnog ledenog doba koje najavljuju u pojedinim svjetskim medijima?

Posljednje ledeno doba je završilo prije 13-14000 godina u pleistocenu. Zatim je nastupilo privremeno zagrijavanje ili holocen. Mi iduće ledeno doba nećemo doživjeti, a možda ni čovječanstvo, jer će nastupiti tek za oko 150.000 godina.

Tko će i kako osjetiti ovaj hladniji period na čijem smo samom početku?

Mi smo prošle zime osjetili pravu lekciju. Europa i Sjeverna Amerika će posebno osjetiti utjecaj hladnijeg mini-razdoblja. Onakve nepogode bi nas mogle sve češće pogađati. Ukoliko gledamo sjevernu hemisferu, njeni pojedini dijelovi će imati brutalne ekstreme, pogotovo na sjeveroistoku SAD-a.

Prema podacima iz rujna, predviđam da će ova zima na prostorima BiH biti hladnija od uobičajenih, ali bez ekstrema koje su nas pogodili protekle zime. Jugoistok Europe će najvjerojatnije imati topliju zimu, ali bi ekstremi mogli pogoditi sjever i zapad Europe. Za detaljnije prognoze će biti potrebno sačekati podatke iz listopada koji će nam otkriti kakvu ćemo zimu dočekati.

Koji su po vama koraci za bolje pripremanje za promjene koje nam slijede?

Treba se unaprijediti točnost prognoziranja, posebno vremenskih ekstrema koji utiču na svakodnevni život, što u BiH nažalost još nije među prioritetima. Meteorološki zavodi i službe SAD-a i zapadne Europe su vrhunski opremljene. One pri vremenskim ekstremima pravovremeno upozoravaju stanovništvo na nadolazeće nepogode. Njih ne mogu iznenaditi velike klimatske promjene.

Primjerice, u SAD-u pri pojavi uragana, tornada ili snažne zimske oluje imate stalna upozorenja o tome putem medija, na cestama i slično. Zato se bojim za zemlje u kojima sustav upozorenja između meteoroloških zavoda i civilnih službi nije razvijen.

Kako bih upozorio na važnost uloge medija u ranom upozoravanju dajem za primjer snježno nevrijeme iz prošle zime. Federalni meteorološki zavod ima sustav Meteoalarma, ali svakom kućanstvu nije dostupan Internet preko kojega bi vidio upozorenje o nevremenu, niti svatko prati web-stranice meteorološkog zavoda. Zavod mora preko medija obavještavati stanovništvo, a direktno i službe koje trebaju djelovati u slučaju nevremena. Smatram da je snijeg iznenadio ove službe zato što nisu imale pravovremenu informaciju. Ovaj Meteoalarm mora alarmirati stanovništvo preko medija za bilo kakve prirodne nepogode koje može predvidjeti, a ne samo putem web-stranice. Štete se sigurno ne mogu stopostotno zaustaviti, ali se mogu ublažiti djelomično putem upozoravanja stanovništva da ne putuje, poljoprivrednicima da zaštite plastenike, tvornicama na mogući nestanak električne energije zbog nepogode…

Na taj način se mogla smanjiti i šteta od poplava 2009. Meteorološki zavodi i civilne službe se moraju što bolje uvezati kako bi se minimizirale posljedice vremenskih nepogoda. Ako do toga ne dođe, mi ćemo stalno nespremno dočekivati vremenske ekstreme.

Kako topljenje arktičke ledene kape utječe na svjetsku klimu?

Topljenje arktičkog leda utječe na spomenute ekstreme. Kad se većim dijelom ta ogromna količina leda otopi, Sunčeve zrake se apsorbiraju nad Arktikom, točnije more ih upija. Nestaje veliki albedo koji je dosad odbijao Sunčeve zrake. Arktik se samim tim zagrijava, a povećana apsorpcija Sunčevih zraka utječe na daljnje zagrijavanje subarktičkog područja. Sve ovo utječe na izmjenu koncepcije strujanja zraka na sjevernoj hemisferi. Južno od Sjevernog pola je cirkumpolarno područje niskog tlaka zraka, dok je iznad Arktika visok tlak zraka.

Zbog zagrijavanja mora, sniziti će se tlak nad Arktikom, a samim tim će se pojačavati nestabilnost u tom području. Nad Islandom i Grenlandom će se tada stvarati područje visokog tlaka zraka, točnije blok anticiklone koje će pomicati zrak sa sjevera duboko na prostor Euroazije. To će rezultirati iznimno jakim zimama u Europi.

Nešto kao u veljači ove godine?

Da. U tom razdoblju prošle zime se pojavio veliki anticiklonalni blok nad Skandinavijom. Sa sjeveroistoka Europe prema Sredozemlju je krenula arktička kopnena zračna masa koja je iznimno hladna. Dolaskom u Sredozemlje, ona je inicirala stvaranje ciklonalnog polja sa više centara što je prouzrokovalo spoj vlage i hladnoće koji je otvorio vrata velikom snježnom nevremenu na jugoistoku Europe.

Slijedeće zime se onakva situacija vjerojatno neće dogoditi, ali su velike mogućnosti za snježne oborine i višednevno zadržavanje snijega na tlu. U zadnjih desetak godina se javlja trend pojave snijega u Mostaru svake zime, a taj trend će se nastaviti.

Kakva će onda biti iduća zima?

U narednom razdoblju, drugi dio jeseni i zima će biti prilično aktivni po pitanju oborina. To ne mora nužno značiti i poplave. Međutim nije isključeno da se ponovi situacija iz 2009. kada je polarna mlazna struja koja u sebi sadrži sve ciklonske i frontalne procese krenula sa sjevera prema jugu Europe. Prema nekim prognozama, to bi se moglo dogoditi i ove zime. Ne predviđam najgori scenarij, ali nas u idućih nekoliko mjeseci očekuje poprilično aktivno oborinsko razdoblje.

Slažete li se da je čišćenje Meksičkog zaljeva od naftnih mrlja nakon uragana Catrina 2005. prouzročio preusmjeravanje Golfske struje i samim tim zahlađenje na području sjeveroistoka SAD-a i Europe, kao što se to sve češće spominje u medijima?

Ne mogu se složiti s tim tvrdnjama. Uragan Catrina i popratna katastrofa s naftnim mrljama su sigurno utjecali na ekosustav Meksičkog zaljeva, ali to nema veze sa pomicanjem Golfske struje. Golemo oslobađanje slatke vode s područja Arktika može poremetiti taj atlantski conveyor sistem. Još jednom ponavljam, ne vjerujem u globalno zagrijavanje pod utjecajem čovjeka, već samo pod utjecajem Sunca. Tako se samo pod utjecajem Sunca može dogoditi da se poremeti Golfska struja.

Remećenje atlantskog conveyora, točnije Golfske struje, dovodi do slabljenja zonalnih zapadnih vjetrova koji djeluju kao prirodni radijator zagrijavanja Europe. Tada se sve češće pojavljuju i te islandske i grenlandske blok anticiklone koje dovode do sve češćih i jačih zima u Europi.

Veliku ulogu za nas igraju i arktičke i sjevernoatlantske oscilacije. One modificiraju tlak zraka. Neutralne i negativne oscilacije dovode hladan zrak s Arktika u Europi i one će se sve češće događati s malom vjerojatnošću pozitivnih oscilacija koje dovode topao zrak.

Kakva će onda konkretno biti klima u BiH u narednih 40-50 godina s obzirom na ulazak u ovo hladno mini-razdoblje?

Želio bih poručiti kako ovogodišnji ekstremi nisu ništa novo za Mostar i BiH. Ljeta su i prije bila vruća, biti će i opet, a ekstremi su se i prije pojavljivali. Iako se klima hladi, ljudi se ne trebaju bojati naglog zahlađenja na godišnjoj razini. Samo trebaju biti pravovremeno upoznati s mogućim posljedicama globalnih klimatskih procesa koji se posebno reflektiraju na mikrorazinama.

Mi se nalazimo u sjevernom umjerenom klimatskom pojasu što se manifestira izmjenom klasičnih godišnjih doba. Ne trebamo se bojati značajnijih klimatskih promjena na godišnjem nivou, čak ni u slijedećih 40-50 godina koliko procjenjujem da će trajati ovo hladnije mini-razdoblje.

Tek u dalekoj budućnosti, za oko 150.000 godina, postoje procjene kako će se nad sjeverom Afrike pojaviti područje sniženog tlaka zraka i umjerenija klima, dok bi prostor Europe mogao postati zaleđen.

Što posjetitelji mogu vidjeti na Facebook stranici "Vremenska prognoza za HR i BiH"?

Kao što i sam naslov govori, tamo se može pronaći svakodnevna vremenska prognoza. Na njoj surađujem s kolegama iz Hrvatske, fizičarima i meteorolozima, koji su mi bili od velike pomoći pri najavljivanju snježnog nevremena iz veljače na koje sam pravovremeno upozorio. I ubuduće će posjetitelji biti upozoreni na moguće vremenske nepogode, ali će moći vidjeti i svakodnevnu prognozu.

Također bih želio da se u Hercegovini otvori regionalni meteo-centar, ne kao konkurencija bilo kome, već zbog boljeg i direktnog upozoravanja stanovništva, poljoprivrednika i svih onih kojim vremenski uvjeti utječu na život i rad. Regionalni meteo-centar bi još više poboljšao mrežu prognoza unutar BiH. Postavljanje radarskih sustava u BiH bi također poboljšalo prognoziranje vremena, a posebno nepogoda.

Ponavljam da bih želio što bolje uvezivanje meteoroloških službi i civilnih službi kako bi se što više smanjio utjecaj vremenskih ekstrema na svakodnevni život čovjeka.