Kako se zaštiti od klevete?

Vijeće za tisak Bosne i Hercegovine u sklopu akcije 'Vi niste nevidljivi'' organiziralo je krajem prošlog tjedna seminar ''Sloboda izvještavanja i legislativa u BiH' na kojem su predstavnici pravosuđa, policije i medija razgovarali o pronalaženju što efikasnijih načina zaustavljanja govora mržnje u medijima, kao i o primjeni Zakona o zaštiti od klevete u BiH.

Predsjednica Općinskog suda u Žepču Dragica Dragičević za Fenu je istaknula razloge zbog kojih nije došlo do efikasnije primjene ovog zakona, a koji je donesen s ciljem da zaštiti svakoga tko je neosnovano oklevetan.

- U ovim postupcima tužitelji se teško snalaze, pogotovo tužitelji koji nisu u stanju da angažiraju odvjetnika odnosno da im se pruži stručna pomoć. Naročito od 2003. godine procedure su veoma komplicirane, kada imamo novo procesno zakonodavstvo, te je pred sudovima zadatak da utvrde procesnu istinu, pri čemu je načelo materijalne istine minimalizirano - pojasnila je Dragičević.

Zakon o zaštiti klevete omogućuje oštećenoj ili uvrijeđenoj osobi da podnosi parničnu tužbu. Do nedavno, kaže, imali smo i krivično djelo klevete, ali je došlo do dekriminalizacije i tu vrstu postupka nemamo pred sudovima.

- U većini takvih slučajeva tužitelji ne znaju što je dokaz i ne predlože ga na vrijeme zbog čega se ne dobiva adekvatna zaštita. Tužbe danas podnose oni koji mogu angažirati odvjetnika i osobe koje u svojim glavama imaju još uvijek osjećaj percepcije ''da sam nedodirljiv i da mi se ništa ne smije reći''- tvrdi Dragičević.

Komentirajući govor mržnje na internetskim portalima, Halid Emkić, glasnogovornik Policije Brčko distrikta kaže da ga itekako ima i na bh web stranicama i portalima.

- Zato je potrebno poduzimati kaznene mjere kako bi se takve radnje pojedinaca spriječile. Iako za istraživanje u ovoj oblasti policija ima određene kapacitete, odnosno službenike koje mogu odgovoriti na te zadatke, mislim da policajce treba još više educirati i osposobljavati kako bi se poboljšalo stanje u ovoj oblasti - rekao je Emkić u izjavi za Fenu.

U zakonodavstvu je potrebno urediti načine komunikacije, tako da se sloboda može ograničiti kroz zakonske propise.

Osim o komentarima posjetitelja na web portalima, na seminaru se govorilo i o sadržajima koji se unosi na pravosudne internetske stranice ili portale.

- Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće implementira projekt pravosudnih internetskih portala i stranica. Prilikom unošenja sadržaja na te stranice imamo potpunu slobodu, ali su se dešavali problemi u smislu da nismo bili sigurni da li možemo unositi presude ili koji su to podaci iz presuda koje možemo postavljati. U tom smislu, još uvijek nemamo precizna pravila po kojima postupamo - rekla je u izjavi za Fenu Alisa Radončić, glasnogovornica Općinskog suda u Zenici.

Zbog toga, kaže ona, većina administratora pravosudnih stranica boje se odgovornosti za objavljivanje nekog sadržaja, jer nažalost nije određeno što se smije, a što ne smije unositi, što ukazuje da nisu propisana pravila o tome.