Jugoslavija je u dva navrata pokušala napraviti atomsku bombu
Akademik Božidar Matić za Jutarnji.hr tvrdi da je Jugoslavija bila na putu da napravi atomsku bombu, ali je to onemogučilo siromaštvo.
Prvi nuklearni program, koji je počeo nakon Drugog svjetskog rata, je poznata činjenica, ali za program iz 1980. godine čuli su pojedinci. Njegovo navodno kodno ime bilo je Sutjeska.
''Kad je počeo nuklearni program u Energoinvestu, nisam u to bio upućen. Saznao sam to na čudan način kad sam se 1985. vratio u Energoinvest nakon što sam četiri godine bio rektor Univerziteta u Sarajevu. Postavili su me tada za potpredsjednika za istraživanje i razvoj'', kaže akademik Matić.
Energoinvest je tada imao 11 istraživačkih centara, od kojih je šest bilo, prema ondašnjoj kvalifikaciji, na nivou instituta.
Energoinvest je bio maska za tajni nuklearni pogon
Matić je obišao svaki od instituta, ali u jedan dio zgrade ITEN-a, Instituta za termotehniku i nuklearnu tehniku, nisu ga pustili. Rekli su mu da se ovdje radi jedan projekt i da ga ne može vidjeti nitko osim onih koji imaju dozvolu za to.
Tako je shvatio da je najveći jugoslavenski izvoznik Energoinvest bio maska za tajni nuklearni pogon. Zatražio je da ga stave na popis za pristup tajnom projektu, ali to nikada nije dočekao, jer se morao odazvati pozivu tadašnjeg predsjednika jugoslavenske Vlade, Branka Mikulića, u Beograd.
Kako je sve propalo
Jugoslavija je 1980-ih razvijala dva usporedna programa: program A bio je usmjeren prema nuklearnom oružju, a program B bio je usmjeren na civilnu uporabu nuklearne energije. Iako su ta dva programa imala različite ciljeve, njihova su administrativna tijela i izvori financiranja bili tijesno povezani. U svemu tome je važnu ulogu igrao Energoinvest.
''Energoinvest je bio odlična maska. U slučaju da nešto prodre u javnost, uvijek se moglo naći opravdanje da je riječ o istraživanjima za civilnu uporabu nuklearne energije'', objašnjava Matić.
Spomenuo je i važan sastanak u saveznoj vladi 1988. godine na kojemu je odlučeno da će se nuklearni program ugasiti. “Taj je program bio tajni i zatvoreni, a danas su živi tek malobrojni ljudi koji su nešto o njemu znali. Naša je arhiva na Ilidži uništena i teško je reći postoje li još negdje zapisi o tome. Možda u nekim tajnim arhivima JNA”, zaključio je akademik Božidar Matić.
