Jesu li rimski vojnici uz Neretvu imali neobično narječje latinskog jezika?

Kad se uputite sjeverno od Mostara, duž Neretve prema kanjonu, krajolik postaje poprilično dramatičan. Klisure koje oštro strše uokolo i tirkizna rijeka kao da su pozornica za filmsku scenografiju fantastičnog žanra. No, nije to samo slikoviti prizor; područje je to koje ima neobičnu baštinu, osobito ako se osvrnemo dublje u povijest - na primjer u antičko doba.

Mjesto Potoci, sjeverno od Mostara, spominje se u arheološkoj literaturi više puta kroz različita razdoblja, pa to nekako govori o nekadašnjem značaju ovog mjesta. Među brojnim zanimljivim nalazima, jedan koji spada u epigrafske raritete, govori nam o solidnom prisustvu drevnoga kulta boga Mitre u ovome kraju.
Mitraizam i njegove misterije

U vremenima kasne antike, značajan broj rimskih vojnika se okrenulo drevnom Perzijskom kultu boga Mitre, (grčki Μίθρας), te se često poistovjećivao s kultom Helija, boga sunca. Od tud dolazi i rimski naziv "Sol Invictus". Mitraizam je propagirao ciklično uništenje i ponovno rođenje svijeta svakih 7000 godina, slaveći rođenje Mitre 25. prosinca. Međutim, za razliku od drugih religija, Mitraizam nije dopuštao ženama sudjelovanje u vjerskim obredima. No u nekim dijelovima rimskog svijeta nalazima postoje tragovi i ženskog sudjelovanja u kultu.

Kult je bio rasprostranjen diljem Rimskog carstva i nije smetao carevima jer je naglašavao poštovanje autoriteta među vojnicima. Hramovi posvećeni Mitri pronađeni su diljem Italije, Engleske i Njemačke, dok se neki od impresivnih spomenika nađenih u Konjicu i Potocima kod Mostara čuvaju u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

Antičko neretvansko narječje

Ovaj drevni kult ostavio je značajan pečat duž gornjeg toka rijeke Neretve. Ono što je zagolicalo arheološku struku još od vremena slavnoga Karla Pascha, riječi su uklesane na jednostavnom spomeniku, nađenom u selu Grčine uz Neretvu, kraj naselja Potoci blizu Mostara, je samo ime božanstva. Naime, dok se diljem rimskoga carstva pisalo "Mithras", u Potocima stoji "Metri". Kako bi sve postalo još zanimljivije, slično pisanje pojavljuje se i na impresivnijim Mitrejima nađenim sjevernije uz Neretvu, blizu Konjica.

Arheolozi i poznavatelji Latinskoga jezika često se osvrću na ovu pojavu u svojim radovima. Moguće je da su sljedbenici Mitre uz sjeverni i srednji tok Neretve koristili specifičan govor ili narječje latinskoga jezika. Našalili bi se neki i povukli poveznicu s današnjim naglaskom i narječjima Hercegovaca koji se drastično mijenja kako putujete uz (ili niz) rijeku Neretvu. Spomenik su podigla tri drevna Neretljana: Aurelije Maksim, Flavije Marcelin i Flavije Marcel (Aureli(ius) Maximus, Flav(ius) Marcellinus, Flavi(us) Marcellus), a njihov pjevljivi naglasak i narječje kao da odjekuje u kanjonu.

Tragom drevnih kultova, od Mostara do Jajca

Treba istaknuti da se jedno od najvažnijih svetišta Mitre u Bosni i Hercegovini nalazi u Jajcu te kako ga godišnje posjeti tisuće turista. Ovaj hram, proglašen nacionalnim spomenikom, iskopan je još daleke 1931. Ako bi zaljubljenici u drevne kulture krenuli na avanturu istraživanja kulta Mitre, zgodno je napomenuti kako je Jajce udaljeno 163 kilometra od Mostara. Zamislite samo kako su rimski vojnici, noseći punu vojnu opremu tešku oko 20 kilograma, prelazili tih 35 kilometara pješice za samo pet sati!
Kulturni turizam, sjeverno uz Neretvu

Povijesni tragovi oslikavaju izuzetnu predanost i putovanje koje su ljudi nekada poduzimali kako bi iskazali svoju vjeru i poštovanje prema svojim uvjerenjima. Kult Mitre, s njegovim specifičnostima i utjecajem duž rijeke Neretve, pruža nam uvid u prošlost koja često ostaje skrivena u sjeni dominantnijih povijesnih priča. Iako su spomenici odneseni u Zemaljski muzej u Sarajevu, postoje različiti načini da se mjesta njihova pronalaska obilježe. Interpretacijski centri, arheološki parkovi ili možda šetnica i ploče sa zanimljivim podacima česta su praksa u zemljama koje cijene i koriste svoju baštinu u turističkom i kulturnom razvoju. Tragom Mitraizma od Mostara, preko Konjica do Jajca, te posjet Zemaljskom muzeju i neretvanskim mitrejima - jedna je od ideja.

Ovu i slične priče te inspiraciju za zanimljive izlete ili projekte nadahnute antikom iz našeg kraja potražite u "Idejniku Antičke baštine u Hercegovini" koji je nedavno objavila udruga Vedrina iz Mostara.