Izložbom u Mostaru obilježena 100. godišnjica smrti Alekse Šantića

Izložbom u Centru za kulturu u Mostaru u petak navečer obilježena je 100. godišnjica smrti mostarskoga pjesnika Alekse Šantića. Na izložbi je predstavljeno oko 200 eksponata - pjesnikove ostavštine s fokusom događaja ispraćaja pjesnika iz rodnoga Mostara nakon njegove smrti.

Ove eksponati dio su ostavštine Alekse Šantića o kojoj već skoro 60 godina brine Muzej Hercegovina u Mostaru. Stalna postavka spomen soba Alekse Šantića otvorena je na 100. godišnjicu rođenja 1968. godine.

Večerašnjom izložbom prikazana je raritetna foto arhivska građa portreta pjesnika, snimke pjesnika s obitelji i prijateljima. Poseban dio prikazane zbirke su dijelovi ispraćaja mostarskog pjesnika koja se sastoji od smrtovnica, sažalnice, telegrami i dopisi koji su upućeni i objavljivani na dan njegove smrti.

Izložbu je organiziralo Srpsko prosvjetno kulturno društvo (SPKD) ''Prosvjeta'' Mostar, u suradnji sa SPKD ''Sarajevo'', Muzejom Hercegovine, Narodnim pozorištem Mostar i Centrom za kulturu Mostar.

Direktor Muzeja Hercegovine i suorganizator izložbe apostrofirao je značaj ovakvih institucija koji, kako je kazao, čuvajući arhivsku građu predstavljaju kulturnu prošlost na ovako značajnim datumima.

Generalni tajnik Prosvjete Goran Kosanić nije krio zadovoljstvo velikim bojem posjetitelja izložbe.

''Značajno je to što je ovo večerašnje druženje i ovaj način života i suživota recept kakav je pred nas stavio Aleksa Šantić. Njegov život je bio život suživota, druženje i dobrih susjedskih odnosa. Ovo večeras je dokaz da smo nastavili njegovim stopama'', zaključio je Kosanić.

Pročitajte još

Stoljeće i Šantić – Mogao je Mostar, ali nije

Akademska slikarica Mostarka Nadija Fazlić, koja dugi niz godina radi i živi u Australiji, ovom je prigodom mostarskoj Prosvjeti poklonila jednu sliku iz opusa svojih dijela. Sliku je generalnom tajniku Goranu Kosaniću uručio u njezino ime novinar i publicist Zlatko Serdarević.

Na današnji dan prije jednog stoljeća, 2. veljače 1924. godine u Mostaru je preminuo Aleksa Šantić, jedan od najpoznatijih bosanskohercegovačkih pjesnika. Šantić je sahranjen je na pravoslavnom groblju Bjelušine u Mostaru.

Rođen je 27. svibnja 1868. godine u Mostaru gdje je proveo veći dio svog života.

Otac mu je umro u ranom djetinjstvu, pa je živio u obitelji strica Miha zvanog "Adža". Imao je dva brata, Jeftana i Jakova, i sestru Persu, dok mu je druga sestra Zorica umrla još kao beba.

Pošto je živio u trgovačkoj obitelji, ukućani nisu imali dovoljno razumijevanja za njegov talent. Završio je trgovačku školu u Trstu i Ljubljani, a potom se 1883. godine vratio u Mostar.

Bio je predsjednik Srpskog pjevačkog i kulturnog umjetničkog društva "Gusle" u Mostaru, a surađivao je s poznatim književnicima tog doba poput Svetozara Ćorovića, Jovana Dučića, Osmana Đikića i drugih. Godine 1896. s Dučićem i Atanasijem Šolom osnovao je književni časopis ''Zora'', koji je bez prekida izlazio do 1901. godine. 

Najveća djela stvarao je krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Autor je antologijskih pjesama ''Ostajte ovdje'', ''Emina'', ''Veče na školju'', ''Ne vjeruj'', ''Pretprazničko veče'', a njegov pjesnički opus sačinjava više od 800 pjesama.