Istraživanje: Koliko je BiH sretna zemlja?

Bosna i Hercegovina zauzela je 87. mjesto s ocjenom 5,16 u ovogodišnjem UN-ovom globalnom izvješću o sreći kojim se pokušava utvrditi razina sreće u 158 zemalja svijeta.

UN-ova inicijativa Mreža rješenja za održivi razvoj (SDSN) objavila je peto godišnje izvješće o sreći u svijetu, uz koje je i ljestvica zemalja na kojoj su zemlje poredane po tomu koliko su njihovi građani sretni.

Lista je sastavljena na temelju Gallupova globalnog istraživanja u 157 država, a ispitanici su stupanj sreće ocjenjivali od 0 do 10, pri čemu nula predstavlja najgori, a deset najbolji mogući život.

Najsretniji su stanovnici Danske (prosječna ocjena 7,52), slijede Švicarci (7,51) i Islanđani (7,5). U prvih deset još su Norvežani, Finci, Kanađani, Nizozemci, Novozelanđani, Australci i Šveđani.

Od zemalja u okruženjum Hrvatska je na 74. mjestu s ocjenom 5,48, Slovenija 63. (5,77), Srbija 86. (5,17), Crna Gora 88. (5,16).

Najnesretnijih pet država na svijetu su Burundi, Sirija, Togo, Afganistan i Benin gdje se sreća na skali do deset ocjenjuje trojkama.

Svjetski izvještaj o sreći uključuje i analizu s područja gospodarstva, psihologije, zdravlja, BDP-a po glavi stanovnika, zatim s područja društvene podrške, očekivane životne dobi, percepcije korupcije i solidarnosti sugrađana.

Prvi izvještaj UN-a o stanju sreće u svijetu objavljen 2012. izazvao je veliku pažnju medija jer bio prvi pokušaj da se utvrdi stanje globalne sreće.

Iako se razlike između sretnih i nesretnih zemalja ne mogu znanstveno izmjeriti, "mi možemo shvatiti zašto je tako i učiniti nešto po tom pitanju", rekao je jedan od autora izvješća Jeffrey Sachs, čelnik SDSN-a i savjetnik glavnog tajnika UN-a.

Bogatstvo ne nosi nužno sreću, napominje Sachs. "Mnoge su zemlje zadnjih godina postigle ekonomski rast, no istodobno su rasle nejednakost, i socijalna isključivost, a okolišu je nanesena ogromna štet", rekao je.

Izvješće za 2016. pokazuje da su, primjerice, tri zemlje - Irska, Island i Japan uspjele zadržati razinu sreće unatoč unutarnjim traumama - ekonomske krize i nuklearne katastrofe, a sve zahvaljujući potpori i solidarnosti unutar društva.

Sachs u istom kontekstu ističe Kostariku, četrnaestu najsretniju zemlju svijeta, kao primjer zdravog, sretnog društva iako nije ekonomska sila.